{"id":875,"date":"2022-10-31T10:08:27","date_gmt":"2022-10-31T10:08:27","guid":{"rendered":"https:\/\/olicentar.rs\/?post_type=koristan_sadr_aj&#038;p=875"},"modified":"2022-10-31T10:08:27","modified_gmt":"2022-10-31T10:08:27","slug":"kreativni-razvoj-dece","status":"publish","type":"koristan_sadr_aj","link":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/koristan_sadr_aj\/kreativni-razvoj-dece\/","title":{"rendered":"Kreativni razvoj dece"},"content":{"rendered":"<p><em>\u010cesto mo\u017eemo \u010duti da je kreativnost dar koji imaju samo odre\u0111eni, sre\u0107ni pojedinci. Me\u0111utim, kreativnost je ve\u0161tina, koja se samim tim mo\u017ee ve\u017ebati kao i svaka druga.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Deca su ta koja \u010desto, nesputano i slobodno pokazuju tendenciju ka kreativnosti i ma\u0161ti, ona su po svojoj prirodi kreativna. Ispituju svet oko sebe, eksperimenti\u0161u i \u010desto dolaze do zaklju\u010daka ili kombinacija koje su nekada neobi\u010dne odraslima.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta to \u010dini kreativnost ?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada govorimo o kreativnosti opisujemo sposobnost deteta da stvori ne\u0161to originalno, korisno i novo. Ono \u0161to kreativnost zahteva jeste sposobnost produkcije velikog broja ideja, takozvano divergentno mi\u0161ljenje, ali i kombinaciju tih ideja kako bi se dobio najbolji rezultat, odnosno konvergentno razmi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107i deo kreativnog razmi\u0161ljanja podrazumeva kombinovanje predhodno nepovezanih ideja ili predmeta zarad stvaranja originalnog i jedinstvenog produkta. Ovaj proces naziva se sinteza, a mnogi stru\u010dnjaci ga smatraju su\u0161tinom kreativnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kreativni proces pored toga podrazumeva i ma\u0161tu, originalnost, produktivnost, ali i re\u0161enje problema primenom te ma\u0161te i znanja i na kraju sposobnost da se kao proizvod kreativnog mi\u0161ljenja stvori ne\u0161to novo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako podsti\u010demo kreativnost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Potrebno je da detetu obezbedimo puno vremena za igru i eksperimentisanje sa materijalima i idejama, treba im dopustiti istra\u017eivanja koja idu izvan okvira koje drugi smatraju va\u017enima.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Detetove ideje ne treba ismejavati ali ni zahtevati kreativnost jer ona treba da se javi spontano.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Neke od igara kojima se podsti\u010de kreativnost:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong><em>Igre originalnih odgovora<\/em><\/strong> - Detetu se postavlja pitanje npr. \u2013 \u0160ta je sve crveno ? Uobi\u010dajeni odgovori kao \u0161to je jabuka, srce, paradajz donose jedan bod, dok odgovori poput- Mars, kapa patuljka i sli\u010dno dobijaju dva poena.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong><em>Igre re\u010dima<\/em><\/strong> - U igri re\u010dima povezivanjem re\u010di, sklapamo re\u010denice, asocijacijama izme\u0111u vi\u0161e re\u010di koje su me\u0111usobno nepovezane pronalazimo jednu koja ih ve\u017ee, preme\u0161tanjem slova sklapamo \u0161to vi\u0161e smislenih re\u010di.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><em><strong>Nastavljanje pri\u010da<\/strong><\/em> - Zapo\u010dinjemo pri\u010du dok deci ostavljamo prostora da osmisle kraj.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><em><strong>Pronala\u017eenje veza<\/strong><\/em> - U ovoj igri pronalazimo zajedni\u010dko odre\u0111enim stvarima ili pojmovima. Npr. pitamo decu \u0161ta je zajedni\u010dko mravu i lokomotivi, knjizi i televiziji, leptiru i peru.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong><em>Razli\u010dite upotrebe<\/em><\/strong> - Igra \u201erazli\u010dite upotrebe\u201c deci je vrlo interesantna, a sa druge strane izuzetno korisna. Deca odgovarju na pitanja kao \u0161to su \u2013 \u010cemu sve mo\u017ee poslu\u017eiti olovka, \u0161erpa, spajalica, tegla\u2026?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><em><strong>Dovr\u0161avanje jednostavnih crte\u017ea<\/strong><\/em> - je jedna od naj\u010de\u0161cih igara koju koristimo u radu sa decom. Jednostavne, proste crte\u017ee dovr\u0161avamo na \u0161to vi\u0161e zanimljivih na\u010dina.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><em><strong>Smi\u0161ljanje i dodavanje razli\u010ditih pokreta<\/strong><\/em> - tokom igre i plesa naj\u010de\u0161\u0107e koristimo u toku psiholo\u0161ko kreativnih radionica. Deca kroz igru i zabavu razvijaju svoje ve\u0161tine i kreativnost.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong><em>\u0160ta bi bilo kad bi<\/em><\/strong> - npr. ljudi mogli leteti, hodati po vodi, \u010ditati tu\u0111e misli, kada bi mogao postati nevidljiv, razvijamo diskusiju, smejemo se i dru\u017eimo i pre svega u\u010dimo.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><em><strong>Igre konstrukcije i oblikovanja<\/strong><\/em> - kockama, raznim elementima, glinom, plastelinom i dr. su najzastupljenije u toku umetni\u010dko psiholo\u0161kih radionica i posebno su pogodne za grupni rad i razvijanje interakcije i op\u0161te dinamike u de\u010dijoj grupi.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Naj\u010de\u0161\u0107e zablude o kreativnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mada je \u010desto udru\u017eena s umetni\u010dkim sadr\u017eajima ona nije ograni\u010dena na umetnost, naprotiv, kreativnost je na\u010din na koji pristupamo re\u0161avanju problema, to je stil razmi\u0161ljanja. Svet bez kreativnosti ili sa smanjenom kreativno\u0161\u0107u bi bio manje interesantan i manje zadovoljavaju\u0107i, bio bi vi\u0161e predvidiv, manje ubedljiv i dosadan. Razvoj bi se smanjio i produktivnost tako\u0111e jer, kreativnost donosi napredak u nauci i menja svet.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Kreativni proces je zabavan pa ga ne bi trebalo uzimati suvi\u0161e ozbiljno<\/strong> - Kreativnost je zabavna pa samim tim ne dozvoljava ozbiljan rad u u\u010dionici. Ipak kreativni proces je veoma ozbiljan izazov. On zahteva koncentraciju, istrajnost i odlu\u010dnost za uspeh.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Kreativnost je uro\u0111ena osobina, ograni\u010dena na malobrojne talentovane ljude<\/strong> - Ovaj mit je dugo bio prihva\u0107en, ali poslednjih decenija, zahvaljuju\u0107i brojnim istra\u017eivanjima, do\u0161lo je do promena u pristupu ovoj oblasti. Danas se veruje da svi ljudi poseduju sposobnost kreativnog razmi\u0161ljanja i stvaranja u nekoj oblasti, vi\u0161e ili manje, pod uslovom da poseduju odre\u0111ena znanja i ve\u0161tine iz te oblasti. Dakle, kreativnost je mogu\u0107e razvijati!<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Visoko kreativni ljudi \u0107e na\u0107i put da izraze kreativnost bez obzira kakvo vaspitanje i obrazovanje dobili<\/strong> - Svaki pojedinac ima razli\u010dite kombinacije sposobnosti, li\u010dnosti i \u017eivotno iskustvo koji ga \u010dine vi\u0161e ili manje sposobnim da izraze kreativni potencijal. Studija o visokoj kreativnosti odraslih pokazuje da neki od njih istrajavaju u izra\u017eavanju kreativnosti, bez obzira na to kakvo obrazovno iskustvo imali, ali ovo nije argument zbog kog bi trebalo u obrazovanju odustati od podsticanja kreativnosti. Nekoj deci \u0107e nedostajati prilika za razvoj njihove kreativnosti bez ohrabrenja i podr\u0161ke u pred\u0161kolskom i \u0161kolskom uzrastu.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Da bi se izrazila kreativnost nije potrebno znanje niti ve\u0161tina<\/strong> - Znanje i ve\u0161tina su osnov za kreativnost. Postojanje znanja o svetu, te posedovanje znanja i ve\u0161tina u nekoj oblasti su po\u010detna ta\u010dka za izra\u017eavanje kreativnosti \u2013 knji\u017eevnik mora dobro da vlada jezikom i da poznaje literaturu, nau\u010dnik ne mo\u017ee ni shvatiti da li postoji neki nere\u0161en problem ukoliko ne poseduje veliko znanje u svojoj oblasti\u2026.Na kraju krajeva, kako uop\u0161te da znate da li je va\u0161 rad originalan i specifi\u010dan bez dobrog poznavanja i razumevanja te oblasti.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Deca mogu dobiti svo kreativno iskustvo koje im je potrebno iz igre i nestrukturiranih aktivnosti<\/strong> - Deca imaju dobit od igara i nestrukturiranih aktivnosti, ali ukoliko prilikom ovakvih aktivnosti budu stalno prepu\u0161teni sami sebi, bez usmeravanja, njihova igra i umetni\u010dki rad mogu pre\u0107i u rutinu i ponavljanje. Odrasli treba da im pomognu da razvijaju kreativnost i ve\u0161tinu kreativnog razmi\u0161ljanja.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Zasto deca vole fantaziju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od obja\u0161njenja koje je bilo prihva\u0107eno i jo\u0161 uvek je aktuelno, a ustvari pogre\u0161no, je uverenje da je ma\u0161ta neka vrsta terapije, beg od, ne ba\u0161 prijatne, realnosti. Za ovo, me\u0111utim, ne postoje nau\u010dni dokazi. Naprotiv \u2013 sre\u0107na, zdrava deca su sklonija ma\u0161tanju od nesre\u0107ne i optere\u0107ene problemima. Zapravo deci je ma\u0161ta neophodna, ne zato \u0161to im je \u017eivot te\u017eak, pa tra\u017ee utehu, niti zato \u0161to nisu u stanju da razlu\u010de \u0161ta je realnosti, nego upravo iz suprotnog razloga. Deci je potrebna ma\u0161ta zbog njihove izuzetne posve\u0107enosti tra\u017eenju istine. Iz evolucione perspektive deca su dizajnirana da u\u010de, a detinjstvo je specifi\u010dan period za\u0161ti\u0107ene nezrelosti. Ljudi imaju du\u017ei period nezrelosti, du\u017ee detinjstvo, od bilo koje druge vrste. To im daje vreme da u za\u0161ti\u0107enim, sigurnim okolnostima, kroz igru i ma\u0161tu, u\u010de i savladaju stvari koje \u0107e im biti potrebne da bi pre\u017eiveli kada odrastu. Deca konstrui\u0161u i proveravaju svakodnevnu fiziku i biologiju i, iznad svega, psihologiju. Ove svakodnevne teorije omogu\u0107avaju im da razumeju svet i druge ljude bolje. Dve decenije istra\u017eivanja su pokazale da su deca, ustvari, intuitivni, mali nau\u010dnici. Ta ideja nam se mo\u017ee, mo\u017eda, u prvom trenutku, \u010diniti besmislenom i da je strast prema fantaziji u suprotnosti sa nau\u010dnim na\u010dinom razmi\u0161ljanja. Ali zapravo, teoretisanje i nauka u odnosu na fantaziju imaju mnogo toga zajedni\u010dkog. Teorija, u nauci ili svakodnevnom \u017eivotu, nije samo opisivanje pojedina\u010dnog na\u010dina de\u0161avanja pojava u odre\u0111enom trenutku. Postoje\u0107a teorija obja\u0161njava i kakav je svet verovatno bio u pro\u0161losti i kakav bi mogao da bude u budu\u0107nosti. Teorija nam mo\u017ee re\u0107i i da su neki od na\u010dina kako se de\u0161avaju odre\u0111ene pojave verovatniji od drugih. Teorija ispostavlja \u201cmape\u201d mogu\u0107ih svetova i govori nam koliko je verovatna svaka od mogu\u0107nosti. A za sve ovo neophodna je ma\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>Duh neistra\u017eenih mogu\u0107nosti i igara koji navodi decu da \u010ditaju fantasti\u010dne knjige ili da sami zami\u0161ljaju svoje vlastite svetove je sama su\u0161tina onog \u0161to zna\u010di biti \u010dovek.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uticaj genetike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Genetika ima velikog uticaja na to da li \u0107e dete biti manje ili vi\u0161e kreativno. Ipak, kreativnost je poput mnogih talenata, ukoliko je ne razvijamo, ne\u0107e biti od preteranog zna\u010daja samo zato \u0161to za nju imamo genetsku predispoziciju. Okru\u017eenje u kome dete odrasta je od izuzetne va\u017enosti, a od podsticaja koji otuda dolazi zavisi u kom smeru \u0107e se de\u010dija kreativnost razviti, kao i da li \u0107e se uop\u0161te razviti. Ukoliko sredina podsticajno deluje na dete, ono \u0107e se ose\u0107ati slobodnijim da ispolji svoju kreativnost i da je dodatno razvija. Ukoliko je dete konstantno izlo\u017eeno modelima pona\u0161anja i aktivnostima koje se odvijaju po jednom ustaljenom sistemu u kome dete po\u0161tuje pravila koja va\u017ee za sve i koja isklju\u010duju bilo kakvo odstupanje, njegova prirodna kreativnost \u0107e se polako gubiti..<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je da deci dozvolimo da eksperimenti\u0161u, da postavljaju pitanja, da iska\u017eu mi\u0161ljenje, da otkriju svoje ideje, da ih objasne. Pritom je veoma va\u017eno da ih ne prekorevamo, da ne ismevamo njihova obja\u0161njenja i definicije koje su ponekad komi\u010dne, ali \u010desto i genijalne. Va\u017eno je uvoditi igre koje podsti\u010du kreativnost. Sa detetom se mo\u017eete igrati asocijacija kada sre\u0111ujete stan ili se mo\u017eete igrati re\u010dima i bojama dok kre\u010dite ili farbate ogradu, mo\u017eete da pronalazite vezu izme\u0111u pojmova koje vidite dok putujete gradskim prevozom.<\/p>\n\n\n\n<p>Dopustite detetu da samo bira muziku koju \u0107e slu\u0161ati, da na svoj na\u010din tuma\u010di likove iz pri\u010da, da samo proceni \u0161ta je dobro, a \u0161ta lo\u0161e. Budite sigurni da \u0107e znati. Za slu\u010daj da ipak procenite da je potrebno da dete druga\u010dije usmerite, u\u010dinite to bez prekora i navedite ga da sopstvenim razmi\u0161ljanjem i zaklju\u010divanjem do\u0111e do re\u0161enja. Tako dete ne\u0107e imati ose\u0107aj da ste mu ne\u0161to nametnuli, bi\u0107e sigurno u sebe i ima\u0107e poverenja da sa Vama ponovo podeli svoje misli i kreativne ideje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Knjige, pri\u010de i mi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010de stimuli\u0161u mozak tako realno poput stvarnog \u017eivota, pokazuju najnovije studije.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010dima je odavno poznatao da \u201ejezi\u010dke\u201c oblasti u mozgu u\u010destvuju dok mozak interpretira pisanu re\u010d. Me\u0111utim, ono \u0161to su nau\u010dnici saznali poslednjih godina je to da narativnost aktivira i mnoge druge delove mozga \u0161to nam poma\u017ee da shvatimo za\u0161to tokom \u010ditanja ose\u0107amo i do\u017eivljavamo stvari tako \u017eivo.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u0161to postoje dokazi da mozak reaguje na opise mirisa, teksture i pokreta kao da su stvarni, on tretira interakcije izme\u0111u izmi\u0161ljenih likova kao stvarne susrete, a njihovu razmenu emocija ose\u0107a tako \u017eivo kao da je stvarna.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su ustanovili da u mozgu postoje veze u vidu mre\u017ea koje nam omogu\u0107avaju da razumemo pri\u010de i druge sli\u010dne mre\u017ee pomo\u0107u kojih shvatamo misli drugih ljudi, njihova ose\u0107anja i me\u0111usobne interakcije, te da prilikom \u010ditanja dolazi do preklapanja ovih mre\u017ea. Nau\u010dnici ovo zovu sposobnost mozga da konstrui\u0161e mapu namera drugih ljudi, a pripoveda\u010di nam nude jedinstvenu priliku da anga\u017eujemo ovu svoju sposobnost te da se identifikujemo sa razli\u010ditim karakterima, da osetimo njihove \u017eudnje i frustracije, poga\u0111amo skrivene motive i pratimo njihove susrete sa prijateljima, neprijateljima, kom\u0161ijama ili ljubavima. To je ve\u017eba koja podsti\u010de socijalne ve\u0161tine iz na\u0161eg stvarnog \u017eivota. Ova studija ukazuje i to da osoba koja \u010desto \u010dita romane i pri\u010de ima ve\u0107u sposobnost da razume druge ljude, da saose\u0107a s njima i vidi svet iz njihove perspektive. Isti rezultati prona\u0111eni su i u studiji sa pred\u0161kolskom decom \u2013 \u0161to vi\u0161e pri\u010da im je \u010ditano, sve se vi\u0161e izo\u0161travala njihova sposobnost razumevanja drugih i saose\u0107anje.<\/p>\n\n\n\n<p>Autori teksta: Sandra Jovanovi\u0107 i&nbsp; Ivana Paunovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>OLI psihoterapeuti i edukatori<\/p>","protected":false},"featured_media":876,"template":"","categories":[15],"class_list":["post-875","koristan_sadr_aj","type-koristan_sadr_aj","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj\/875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj"}],"about":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/koristan_sadr_aj"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}