{"id":871,"date":"2022-10-31T09:53:30","date_gmt":"2022-10-31T09:53:30","guid":{"rendered":"https:\/\/olicentar.rs\/?post_type=koristan_sadr_aj&#038;p=871"},"modified":"2022-10-31T10:00:32","modified_gmt":"2022-10-31T10:00:32","slug":"sta-znaci-biti-osoba%ef%bf%bc","status":"publish","type":"koristan_sadr_aj","link":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/koristan_sadr_aj\/sta-znaci-biti-osoba%ef%bf%bc\/","title":{"rendered":"\u0160ta zna\u010di biti osoba?"},"content":{"rendered":"<p><em>Sve \u010de\u0161\u0107e se pitam za\u0161to tako veliki broj ljudi ne razume ovaj pojam. Za\u0161to nemaju jasnu predstavu i ose\u0107aj za to \u0161ta zna\u010di biti osoba?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bez jasnog ose\u0107aja i do\u017eivljaja sebe i drugoga kao osobe nije mogu\u0107e ni odnositi se prema sebi i drugome kao prema osobi. \u0160ta je to osoba? \u0160ta je klju\u010dno u tom do\u017eivljaju sebe i drugoga?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Osoba kao okrugla soba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kad \u010dujem re\u010d osoba, mene to asocira na okruglu sobu, na jednu celinu u kojoj se nalazi sve \u0161to \u010dovek jeste, na celokupnost, integrisanost svega \u0161to jesmo. Sva na\u0161a iskustva su u toj sobi, na\u0161e telesno, duhovno, svesno, nesvesno, na\u0161e uloge, potrebe, emocije, misli\u2026Ljudska bi\u0107a, zbog raznih bolnih, neprijatnih iskustava, strahova, krivice, stida\u2026neke delove sebe sakrivaju, odcepljuju od te celine, projektuju u druge\u2026Razli\u010dite mehanizme odbrane koristimo kako bismo sakrili ili odbacili neke delove nas, i tako pregra\u0111ujemo tu okruglu sobu, postavljamo zidove zbog kojih izgubimo pregled celine. Postajemo fragmentirani. Gubimo \u0161irinu pogleda na sebe i drugu osobu. Zbog toga vi\u0161e ne vidimo osobu, ve\u0107 samo njene odre\u0111ene delove. Kada se to desi, nema vi\u0161e stvarnog odnosa izme\u0111u dve osobe (ili odnosa sa samim sobom kao osobom), ve\u0107 izdvojeni deli\u0107i nas me\u0111usobno komuniciraju. To je klju\u010dni izvor problema u judskim odnosima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako postajemo predmeti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na primer, \u017eive\u0107i u okru\u017eenju u kojem je sramota imati ne\u017ene emocije i slabosti ako si mu\u0161ko, mladi\u0107 sakriva taj deo sebe od sebe i drugih. On je \u201ema\u010do\u201c, mu\u0161kar\u010dina koja se dokazuje, posebno pred drugim mu\u0161karcima svojim sposobnostima za osvajanje \u017eena. Ima izra\u017eene seksualne potrebe, i zgodne \u017eene vidi kao seksualne objekte i trofeje (\u201elupa recke\u201c). \u017dena za njega nije osoba, jer on vidi samo jedan aspekt nje-seksualnu atraktivnost. Me\u0111utim, ni on sebe ne vidi kao osobu. Nad njim dominira jedan aspekt njega-potreba za seksom, osvajanjem i dominacijom. Zar i taj mu\u0161karac nema potrebe za ne\u017eno\u0161\u0107u, razumevanjem, prihvatanjem, ljubavlju, prijateljstvom u ljubavi, poverenjem\u2026Ima, naravno, kao i sva ljudska bi\u0107a, ali su te druge potrebe sakrivene u tajnim odajama \u201eO sobe\u201c koja vi\u0161e nije okrugla. On, kao celina, postaje sredstvo za zadovoljenje jedne svoje potrebe-postaje upotrebni predmet.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\"><p>Kada jedna potreba ili grupica potreba dominiraju nad ostatkom na\u0161e li\u010dnosti, gubimo sebe kao osobu. Drugi ljudi, tako\u0111e, postaju sredstva za zadovoljenje te moje dominantne potrebe. Ja ih gledam kroz nju.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Kada jedna potreba ili grupica potreba dominiraju nad ostatkom na\u0161e li\u010dnosti, gubimo sebe kao osobu. Recimo, ako sam narkoman. Potreba za drogom poni\u0161ti\u0107e moje druge potrebe, sistem vrednosti, dostojanstvo, potrebu za sigurno\u0161\u0107u, povezano\u0161\u0107u sa bitnim ljudima\u2026sve \u0107e se to podrediti toj jednoj potrebi i ja \u0107u, kao celina, postati sredstvo za njeno zadovoljenje. To se de\u0161ava kod bilo kojeg oblika zavisnosti-zavisnosti od hrane, seksa, alkohola, druge osobe\u2026 Neka potreba dominira mojim \u017eivotom i ja se pretvaram u njenog roba.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi ljudi, tako\u0111e, postaju sredstva za zadovoljenje te moje dominantne potrebe. Ja ih gledam kroz nju. Psihoanaliti\u010dari takav na\u010din odnosa sa ljudima nazivaju \u201eself-objekti odnosi\u201c. To su odnosi u kojima druge ljude ne do\u017eivljavamo kao osobe, ve\u0107 kao produ\u017eetke sopstvenih potreba. Ali, to va\u017ei i za na\u0161 odnos prema nama samima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cesto \u010dujem \u017ealbe roditelja na to kako ih njihova ve\u0107 odrasla deca do\u017eivljavaju kao sredstvo. Zovu ili do\u0111u samo kad im ne\u0161to treba, kao da roditelji postoje samo da zadovolje njihove potrebe, da nisu ljudska bi\u0107a koja tako\u0111e imaju potrebe i kojima bi ne\u0161to trebalo i dati, razmeniti se. Druge ljude gledamo kroz njihove uloge, a ne kao ljudska bi\u0107a. Postajemo, o\u010devi, majke, sinovi, \u0107erke, bra\u0107a, sestre, profesori, lekari, advokati\u2026 Na osnovu tih uloga se o\u010dekuju odre\u0111ene stvari, podrazumevaju odre\u0111ene stvari\u2026na osnovu njih se sudi o tim ljudima, prave generalizacije\u2026i gubi se do\u017eivljaj tih ljudi kao osoba, do\u017eivljaj celine. Delovi sobe predstavljaju celinu, postajemo \u201eokruglo pa na \u0107o\u0161e\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010covek kao sredstvo za zadovoljenje potreba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\"><p>Jedna od izreka iz \u201eGe\u0161talt\u201c psihoterapije glasi: \u201e Ja \u010dinim svoje, ti \u010dini\u0161 svoje, Ja nisam na svetu da bih ispunio tvoja i\u0161\u010dekivanja i ti nisi na svetu da ispuni\u0161 moja. Ti si ti, a ja sam ja, Ako se slu\u010dajno sretnemo, to je lepo Ako se to ne dogodi, tu se ni\u0161ta ne mo\u017ee.\u201c (F. Pearls)<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Drugi ljudi, dakle, nisu sredstva za zadovoljenje na\u0161ih potreba. Ni mi sami nismo sredstvo za zadovoljenje neke na\u0161e potrebe. Ona se mora uklopiti u celinu, uskladiti sa drugim na\u0161im potrebama, \u201cdogovoriti se sa celinom\u201d, a ne posti\u0107i dominaciju na u\u0161trb drugih delova nas ili drugih ljudi. Drug Tito je to lepo rekao govore\u0107i o pokretu nesvrstanih, po\u017eeljno stanje je \u201caktivna miroljubiva koegzistencija\u201d. Takvo stanje treba da postoji unutar nas samih da bismo bili osobe. \u201cKad \u010deljad nije besna, ni ku\u0107a nije tesna\u201d. Kad neki aspekti nas ne poku\u0161avaju da preuzmu vlast nad drugim delovima nas, u ku\u0107i mo\u017ee da vlada mir i dogovor.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, ne mogu sve na\u0161e potrebe biti zadovoljene, posebno ne u isto vreme. Nekada se privremeno odri\u010demo zadovoljenja jedne potrebe da bismo zadovoljili drugu, ali je to stvar odluke, unutra\u0161njeg dogovora sa samim sobom, raspodele vremena i energije u zavisnosti od zajedni\u010dkih ciljeva, ciljeva osobe kao celine.<\/p>\n\n\n\n<p>Potebno je da se, na primer, osoba neko vreme napregne da bi postigla neki uspeh. Me\u0111utim, ako ta potreba za uspehom trajno nadvlada, ona mo\u017ee dovesti do radoholizma, zanemarivanja privatnog \u017eivota, dragih osoba, upadanja u kand\u017ee ambicije, zanemarivanja zdravlja, psihosomatskih oboljenja\u2026 Zamislite kako bi to izgledalo kada bi \u010dovek, recimo, trenirao samo jednu nogu. Posle nekog vremena ta noga bi bila prili\u010dno jaka i razvijena. A ona druga slaba? \u0160ta sa njom? Zar ne bi taj \u010dovek hodao kao da je \u0107opav? Zar se veliki broj ljudi ne uhvati u tu zamku potpadanja pod vlast neke svoje potrebe?<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, da bi smo se odnosili prema drugima kao prema osobama, a ne kao prema predmetima, potrebno je da se tako odnosimo i prema sebi. I obrnuto. Za to je potrebno da ne pregra\u0111ujemo svoju \u201eO sobu\u201c zidovima, da ne odcepljujemo neke aspekte svoje li\u010dnosti, i da gledamo na druge kao na osobe, ljudska bi\u0107a koja nisu produ\u017eetak na\u0161ih potreba, uloge koje imaju, sredstva za zadovoljenje na\u0161ih ciljeva. Ako to ne \u010dinimo, stalno \u0107emo manipulisati jedni drugima i samima sobom, i robovati par\u010di\u0107ima na\u0161e li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor teksta za &nbsp;list \u201eDanas\u201c : Neboj\u0161a Jovanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Psiholog, psihoterapeut, life coach i edukator<\/p>","protected":false},"featured_media":872,"template":"","categories":[15],"class_list":["post-871","koristan_sadr_aj","type-koristan_sadr_aj","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj\/871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj"}],"about":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/koristan_sadr_aj"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}