{"id":2215,"date":"2026-04-23T15:29:03","date_gmt":"2026-04-23T13:29:03","guid":{"rendered":"https:\/\/olicentar.rs\/?post_type=koristan_sadr_aj&#038;p=2215"},"modified":"2026-04-23T15:29:04","modified_gmt":"2026-04-23T13:29:04","slug":"patologija-volje-u-rankovoj-teoriji-neuroze","status":"publish","type":"koristan_sadr_aj","link":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/koristan_sadr_aj\/patologija-volje-u-rankovoj-teoriji-neuroze\/","title":{"rendered":"Patologija volje u Rankovoj teoriji neuroze"},"content":{"rendered":"<p><em>Iz knjige \"Razvoj bazi\u010dnih emocionalnih kompetencija<\/em><br><em>u OLI integrativnoj psihodinamskoj psihoterapiji\"<\/em><br><em>Neboj\u0161e Jovanovi\u0107a<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ideja da \u0107e uvid,\u00a0osve\u0161\u0107ivaje\u00a0nesvesnih\u00a0sadr\u017eaja, dovesti do promene, bez potrebe za anga\u017eovanjem volje, hrabrosti i odgovornosti, polako bledi. Uvid, izgleda, nije dovoljan. Za promenu je potrebna hrabrost, a hrabrost mo\u017ee da postoji samo u slu\u017ebi volje. Pored hrabrosti, potrebno je i ja\u010danje volje. Ona je \u201ekao mi\u0161i\u0107\u201d kojem je potreban trening da bi postao jak.<\/p>\n\n\n\n<p>Rank je svojim radovima&nbsp;pokazivao&nbsp;da je volja, tako\u0111e, respektabilna psihi\u010dka funkcija u razvoju ega i kreativna, organizuju\u0107a i sintetiziraju\u0107a funkcija selfa. Povezuju\u0107i volju sa kreativno\u0161\u0107u, Rank je&nbsp;pripisao&nbsp;volji pozitivnu liniju razvoja koja vodi ka postizanju najvi\u0161e forme ljudskog stvaranja - stvaranju li\u010dnosti. Rank je video neuroti\u010dara kao neuspe\u0161nog umetnika, umetnika koji nije uspeo da napravi svoju najkonstruktivniju kreaciju - sebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Potrebu za&nbsp;kreiranjem, sopstvene li\u010dnosti ili umetni\u010dkog dela, on vidi u \u0161irem kontekstu kao potrebu da se stvori besmrtni self i, sa te ta\u010dke gledi\u0161ta, po\u010dinje da je opisuje ne kao patologiju, ve\u0107 kao izvor svih ljudskih te\u017enji i uspeha. \u017delja za besmrtno\u0161\u0107u je univerzalno ljudska i nije patolo\u0161ka, nije proizvod \u201egrandioznog traganja za li\u010dnom neuni\u0161tivo\u0161\u0107u\u201d koja bi nestala sa razre\u0161enjem narcisti\u010dkih te\u017enji grandioznog selfa. Takve te\u017enje postoje nezavisno od prisustva ili odsustva ranih trauma (\u201enarcisti\u010dke patologije\u201d) i ispravnije je videti ih kao pojave koje izviru iz nepatolo\u0161kog selfa (kreativne volje) nego kao kao&nbsp;posledice&nbsp;\u201egrandiozne reparacije\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema Ranku, linija razvoja ljudske volje, od njenih&nbsp;rudimentarnih&nbsp;za\u010detaka u prikladnim godinama, kada se ona manifestuje u&nbsp;suprotstavljanju&nbsp;volji drugih, dosti\u017ee svoj najvi\u0161i nivo kroz&nbsp;uspe\u0161nu&nbsp;transformaciju u potpuno razvijenu pozitivnu volju koju karakteri\u0161e kapacitet da podr\u017ei ideale koje je sama osoba kreirala.<\/p>\n\n\n\n<p>Rank je opisao nekoliko faza na liniji razvoja volje:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Prva razvojna faza razvoja volje manifestuje se kao \u201ekontra volja\u201d, kao \u201ene\u0107u\u201d koje se protivi volji drugih, onome \u0161to se \u201emora\u201d.<\/li>\n\n\n\n<li>Druga faza, faza pozitivnog\u00a0ispoljavanja\u00a0volje, odnosi se na to da neko ho\u0107e svojom voljom da u\u010dini ono \u0161to mora (\u201e\u0161to se mora, nije te\u0161ko\u201d).<\/li>\n\n\n\n<li>Tre\u0107a, kreativna faza, odnosi se na to da je osoba voljna da radi ono \u0161to sama ho\u0107e (ostvarivanje sopstvenih ciljeva).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Patologija volje je centralna za Rankovu teoriju neuroze. Rani razvojni poreme\u0107aji u self-objektnim odnosima igraju ulogu&nbsp;i u&nbsp;patologiji volje (neurozi) kao i kod narcisti\u010dke patologije. Ako upore\u0111ujemo narcizam i volju preko dimenzije povezanosti sa objektom, mo\u017eemo re\u0107i je ose\u0107anje sebe (narcisti\u010dki razvoj) u funkciji empati\u010dkog kapaciteta \u201eogledaju\u0107eg\u201d objekta (empati\u010dke sposobnosti roditelja da reflektuje ose\u0107anja deteta), dok je kreacija&nbsp;individuiranog&nbsp;selfa (razvoj volje) u funkciji kapaciteta da se&nbsp;odvojimo&nbsp;od arhai\u010dnih objekata. Dok je empati\u010dki kapacitet osobe koja neguje dete funkcionalno povezan sa odr\u017eavanjem kohezivne narcisti\u010dke strukture,&nbsp;ambivalencija&nbsp;selfa prema objektima ljubavi je funkcionalno povezana sa patologijom volje.<\/p>\n\n\n\n<p>U neurozi, volja nije slobodna da dr\u017ei svoj sopstveni pravac, vo\u0111en slobodno izabranim, eti\u010dki formiranim idealima. Umesto toga, volja je podjarmljena formiranim idealima vezanim za arhai\u010dne objekte prema kojima osoba ima ambivalentna ose\u0107anja. Kao \u0161to se neuspeh da se razvije i odr\u017ei&nbsp;kohezivna&nbsp;narcisti\u010dka&nbsp;sruktura&nbsp;manifestuje kroz&nbsp;opstajanje&nbsp;(u neprikladnom uzrastu) formacije&nbsp;idealizovane&nbsp;roditeljske predstave i arhai\u010dne&nbsp;grandioznosti, neuspeh u razvoju volje se manifestuje kroz svojevolju&nbsp;neprikladnu&nbsp;uzrastu i volju koja se okre\u0107e protiv selfa.<\/p>\n\n\n\n<p>Rank ka\u017ee: \u201eneuroti\u010dar je osoba koja ispoljava svoju kreativnu volju ekskluzivno u okviru svog ega... \u0161to pokazuje da on ne mo\u017ee da prihvati sebe takvog kakav je... on je vi\u0161e&nbsp;okupiran&nbsp;ispoljavanjem&nbsp;svojevoljnosti nego&nbsp;postizanjem&nbsp;nekih&nbsp;krajnjih&nbsp;ciljeva...\u201d (Rank, 1972).&nbsp;Samovolju&nbsp;prema drugima i samom sebi (volja okrenuta protiv selfa) Rank je&nbsp;nazivao&nbsp;\u201ekontra voljom\u201d i smatrao je razvojnim neuspehom osobe da dostigne vi\u0161i nivo samoostvarenog,&nbsp;individuiranog&nbsp;selfa.<\/p>\n\n\n\n<p>Neuroza je, prema tome, indikator neuspeha da se prihvati i prevazi\u0111e \u201esavesnost du\u017enosti\u201d kroz \u201evoljnu afirmaciju onoga \u0161to je nu\u017eno\u201d. Patologija razvoja volje, kako se manifestuje kroz neurozu, karakteri\u0161e se&nbsp;odbijanjem&nbsp;da se&nbsp;prihvate&nbsp;obaveze postavljene od sveta ili od sopstvenog selfa. \u201eIndividua do\u017eivljava spolja\u0161nje zahteve i norme kao prisilu kojoj mora stalno da se opire\u201d (Rank, 1972). Tako zatvorene u stadijumu kontravolje, ona nije u stanju da afirmi\u0161e ideale koji pripadaju njenom selfu.<\/p>\n\n\n\n<p>Neuroti\u010dar je blokiran u stvaranju sebe, uhva\u0107en izme\u0111u potrebe da se samovoljno opire volji drugih i neuspeha da stvori i potvrdi sopstvene ideale. Mogli bismo re\u0107i da je zdrava volja motor (stabilna energija) koja se kre\u0107e u pravcu individuacije (\u201e\u017eivot na svoj ra\u010dun\u201d), dok je patolo\u0161ka volja ona koja vodi ka nekom obliku zavisnosti i parazitiranja na drugome (\u201e\u017eivot na&nbsp;tu\u0111&nbsp;ra\u010dun\u201d, emocionalno, finansijski...).<\/p>","protected":false},"featured_media":2217,"template":"","categories":[17],"class_list":["post-2215","koristan_sadr_aj","type-koristan_sadr_aj","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-odlomci-iz-knjiga"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj\/2215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj"}],"about":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/koristan_sadr_aj"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}