{"id":1621,"date":"2024-11-18T15:17:42","date_gmt":"2024-11-18T14:17:42","guid":{"rendered":"https:\/\/olicentar.rs\/?post_type=koristan_sadr_aj&#038;p=1621"},"modified":"2024-11-18T15:21:42","modified_gmt":"2024-11-18T14:21:42","slug":"kako-se-u-o-l-i-psihodinamskoj-interativnojpsihoterapiji-pristupa-anksioznom-poremecaju","status":"publish","type":"koristan_sadr_aj","link":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/koristan_sadr_aj\/kako-se-u-o-l-i-psihodinamskoj-interativnojpsihoterapiji-pristupa-anksioznom-poremecaju\/","title":{"rendered":"Kako se u O.L.I. integrativnoj psihodinamskoj psihoterapiji pristupa anksioznom poreme\u0107aju"},"content":{"rendered":"<p>Za\u0161to bi se \u010dovek toliko upla\u0161io \u017eivota, ili ne\u010dega u \u017eivotu, da ga uhvati panika ili anksiozni poreme\u0107aj? Najlogi\u010dniji odgovor na&nbsp;to je: zato \u0161to ose\u0107a da mu nedostaje neka sposobnost, ili sposobnosti, kojima bi mogao da prevlada situaciju ili problem.<\/p>\n\n\n\n<p><br>O. L. I. metod ne pori\u010de da u osnovi pani\u010dnih stanja ili napada mogu stajati mnoge stvari o kojima govore razli\u010diti psihoterapijski pravci: nesvesni uzroci, trauma, prisila ponavljanja radi ovladavanja, iracionalna uverenja, \u017eivotni skript\u2026 Sve je to ta\u010dno. Ali, za\u0161to neko dr\u017ei u nesvesnom neke sadr\u017eaje koje bi mogao da osvesti i prevazi\u0111e? Za\u0161to ponavlja traumu umesto da je osvesti, psiholo\u0161ki obradi i prevazi\u0111e? Za\u0161to inteligentna osoba stvara i odr\u017eava iracionalna uverenja o sebu, svetu, \u017eivotu? Ako bi sama, i bez pomo\u0107i str\u010dnjaka, razmislila o na\u010dinu na koji misli, mogla bi da shvati da ima iracionalna uverenja. \u017divot nas stalno suo\u010dava sa na\u0161im iracionalnim uverenjima kroz posledice sa kojima se suo\u010davamo. Za\u0161to ne u\u010dimo iz tih iskustava?<\/p>\n\n\n\n<p><br>Verujem da odgovor le\u017ei u bazi\u010dnim sposobnostima za obradu emocija \u2013 emocionalnim kompetencijama koje nismo razvili, a koje bi nam omogu\u0107ile da iza\u0111emo na kraj sa \u017eivotnim problemima i emocijama koje oni izazivaju. Kad ne razvije neophodne sposobnosti, \u010dovek poku\u0161ava da re\u0161ava \u017eivotne probleme onako kako ume i mo\u017ee bez tih sposobnosti koriste\u0107i, kao zamenu, razne \u201eskupe\u201d i neefikasne odbrambene mehanizme. Pronalazi razli\u010dite na\u010dine kako da obavi neki \u017eivotni posao bez neophodnog alata, da \u201eskrpi\u201d ne\u0161to \u201ekako-tako\u201d, po principu \u201edr\u017ei vodu dok majstori odu\u201d. Na taj na\u010din ljudi razvijaju organizovane sisteme misli, emocija i pona\u0161anja koje u O. L. I. metodu nazivamo \u201ekontrave\u0161tine\u201d. Kontrave\u0161tine su nelegitimni na\u010dini da se obave neki \u017eivotni zadaci, oblici \u201efu\u0161eraja\u201d kojima poku\u0161avamo da \u201ezakrpimo rupe\u201d u sopstvenim sposobnostima da se nosimo sa \u017eivotom. One su, na kra\u0107e staze, lak\u0161i na\u010dini da se prevazi\u0111e neka tenzija, neugodnost, bol\u2026ali, na du\u017ee staze, zaustavljaju razvoj na\u0161ih \u017eivotnih kompetencija-sposobnosti, i ko\u0161taju nas puno. Kontrave\u0161tine su naizgled lak\u0161i, ali izrazito skupi na\u010dini da se prevazi\u0111u neprijatne emocije i stanja. To su oblici \u201eposlovanja sa \u017eivotom na crno\u201d, oblici lenjosti koje pla\u0107amo skupo, ali na odlo\u017eeno pla\u0107anje. Naj\u010de\u0161\u0107i naziv za te oblike pona\u0161anja je \u201emehanizmi odbrane\u201d. Svaki mehanizam odbrane je neka vrsta la\u017ei, iskrivljavanja stvarnosti da bi nam bilo lak\u0161e. Naravno, to su bili oblici adaptacije na sredinu u kojoj je osoba odrastala i imali su svoju razvojnu funkciju. Problem sa infantilnim adaptivnim mehanizmima je u tome \u0161to odrasla osoba mo\u017ee da razvije zrelije mehanizme i sposobnosti za obradu emocija koje slu\u017ee adaptaciji a ne iskrivljavaju realnost.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Da li su \u201ezreli mehanizmi odbrane\u201d maksimalni domet ljudskog razvoja. Nisu. Umesto mehanizama odbrane ljudi mogu da razviju bazi\u010dne sposobnosti za obradu emocija ili emocionalne kompetencije koje se ne zasnivaju na iskrivljavanju stvarnosti, ve\u0107 na njenom testiranju i ovladavanju. Te emocionalne kompetencije su ve\u0107 otkrivene u psihodinamskim teorijama, u \u010detiri psihoanaliti\u010dke psihologije: \u201eklasi\u010dnoj psihoanalizi-teoriji nagona\u201d, \u201eEgo psihologiji\u201d, \u201epsihologiji objektnih odnosa\u201d i \u201eself psihologiji\u201d. Grade\u0107i OLI metod nisam \u201eotkrivao rupu na saksiji\u201d niti \u201etoplu vodu\u201d, ve\u0107 iz razli\u010ditih psihodinamskih teorija ekstrakovao bazi\u010de sposobnosti za obradu emocija, a iz razli\u010ditih psihoterapijskih modaliteta tehnike koje mogu slu\u017eiti za njihov razvoj ili deblokiranje. Anksioznom poreme\u0107aju, u O.L.I. metodu, pristupamo preko izgradnje ili deblokiranja bazi\u010dne sposobnosti za obradu emocija koja ne funkcioni\u0161e, a zbog toga dolazi do anksioznih reakcija ili poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Jedno od \u017eivotnih pravila, zakona po kojima funkcioni\u0161u ljudi, i kojima u\u010dimo svoje klijente u O.L.I. psihoterapiji glasi: \u201eljudi rade ono \u0161to ne bi smeli zato \u0161to ne rade ono \u0161to bi morali\u201d. Ljudi koriste razne manipulativne ve\u0161tine (kontrave\u0161tine) na sebi i u odnosima sa drugima zato \u0161to nisu razvili ili ne koriste (zbog blokada) legitimne ljudske sposobnosti za upravljanje emocijama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Koje su to sposobnosti?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u201eNeutralizacija i mentalizacija\u201c \u2013 \u201cRegulator psihe\u201d<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cCelovitost objekta\u201d- \u201clepak psihe\u201d<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cKonstantnost objekta\u201d-\u201dStabilizator psihe \u201c<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cTolerancija na frustraciju \u201c- \u201cImunitet psihe<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cTolerancija na ambivalenciju\u201d- \u201cUsmeriva\u010d psihe\u201d<\/li>\n\n\n\n<li>Volja -\u201dmotor psihe\u201d<\/li>\n\n\n\n<li>Inicijativa -\u201dpokreta\u010d psihe\u201d<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Kroz tridesetogidi\u0161nju praksu psihoterapeuta shvatio sam da su ljudi veoma kompetentna bi\u0107a i da nikada ni\u0161ta ne rade ako od toga nemaju neku korist. \u010cak i kada rade o\u010digledno destruktivne ili autodestruktivne stvari, ljudi to rade zato \u0161to iz tih&nbsp;aktivnosti&nbsp;izvla\u010de neku emocionalnu korist, neko zadovoljstvo ili neko, makar privremeno i skupo, osloba\u0111anje od tenzije, straha, bola ili nekih drugih neprijatnih emocija i stanja. Ta \u201ekorist\u201d ne mora biti, i \u010desto nije, razvojna. Ne vodi \u010doveka ka napredovanju, razvoju sposobnosti, sticanju \u017eivotnih kompetencija\u2026ali \u010dini da mu ne\u0161to, makar na kratko, bude lep\u0161e, lak\u0161e ili manje bolno, predstavlja \u201emanje zlo\u201d. Ljudi su veoma kreativni i raznovrsni u razvijanju sopstvenih kontrave\u0161tina i postaju pravi eksperti za njihovo praktikovanje. Ljudi su eksperti za pravljenje bolesti od kojih boluju. To va\u017ei i za anksiozni poreme\u0107aj-ljudi koji ga imaju pravi su stru\u010dnjaci za stvaranje tavih stanja. I treba im pristupiti kao stru\u010dnjacima, a ne kao \u201e\u017ertvama\u201d. \u0160ta to zna\u010di? Prona\u0107i na\u010din, algoritam kojim stvaraju ta stanja.<br>Da bismo promenili rezultate, ako nam se ne dopadaju neke \u017eivotne posledice, moramo promeniti ve\u0161tine koje do njih dovode. Potrebno je da, prvo, prepoznamo, detektujemo svoje kontrave\u0161tine, pa da ih, potom, zamenimo legitimnim emocionalnim kompetencijama. Na taj proces je usmerena O.L.I. psihoterapija. O.L.I. je pristup \u010doveku preko sposobnosti-proces osve\u0161\u0107ivanja kontrave\u0161tina i razvoj bazi\u010dnih emocionalnih kompetencija.<\/p>\n\n\n\n<p>Metod rada se, dakle, mo\u017ee prikazati u nekoliko koraka:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Otkrivanje \u201ckontrave\u0161tina\u201d, \u201cbagova\u201d u obradi emotivnih informacija, na\u010dina na koji klijent stvara svoj problem poku\u0161avaju\u0107i da ovlada nekim razvojnim zadatkom na neadekvatan na\u010din.<\/li>\n\n\n\n<li>Suo\u010davanje klijenta sa odbranama, \u201ckontrave\u0161tinama\u201d, neuspe\u0161nim oblicima adaptacije.<\/li>\n\n\n\n<li>Edukovanje o emocionalnoj kompetenciji koja je zdrav adaptivni mehanizam. Pokazivanje \u201ckako se to radi\u201d, proceduralno u\u010denje.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Pani\u010dni napad mo\u017ee nastati kada \u017eivotna situacija od nas zahteva bilo koju od navedenih sposobnosti koje nisu razvijene ili su blokirane. Zapravo, onda kada mi ne\u0161to \u017eelimo i ho\u0107emo, a nemamo na\u010din da to i ostvarimo. Kada kontrave\u0161tine nisu dovoljne da nas dovedu do ne\u010dega \u0161to nam je va\u017eno, da ovladaju anksiozno\u0161\u0107u, a bazi\u010dne sposobnosti nisu razvijene da zamene kontrave\u0161tine, nastaje velika&nbsp;anksioznost&nbsp;koja mo\u017ee da preraste u napad panike i pani\u010dna stanja. Ne\u0107e nas uhvatiti panika ako odustanemo od cilja koji nam je jako va\u017ean. Ako ubijemo \u017eelju, potrebu, odustanemo od cilja i umrtvimo se, pre \u0107e nas uhvatiti&nbsp;depresija. Panika nastaje kada ne\u0161to ho\u0107emo, a ne mo\u017eemo. Ona je, na neki na\u010din, prijatelj, koliko god to \u010dudno zvu\u010dalo. Panika je unutra\u0161nje upozorenje da ne\u0161to nije u redu, da \u201ene mo\u017eemo vi\u0161e tako\u201d, da ne\u0161to moramo da menjamo da bismo dostigli ono \u0161to u \u017eivotu \u017eelimo, ili da ubijemo sopstvene \u017eelje i potrebe. Panika je unutra\u0161nji poziv na odrastanje, na razvoj sposobnosti. Pani\u010dni napad je \u0161ansa. Ako je iskoristimo, natera\u0107e nas da se razvijamo i postanemo kompetentniji. Ako je ne iskoristimo, natera\u0107e nas na zloupotrebu jo\u0161 skupljih kontrave\u0161tina koje vode umrtvljavanju, nerealnosti, samoobmani. Kontrave\u0161tine moramo zameniti sposobnostime jer \u201enema zanata bez alata\u201d. <\/p>\n\n\n\n<p>Bazi\u010dne emocionalne kompetencije su na\u0161 alat za no\u0161enje sa \u017eivotom. Svaka od njih je alat za zdravo ovladavanje odre\u0111enom vrstom anksioznosti. Ne postoji jedan anksiozni poreme\u0107aj. Svaka od sposobnosti koje \u0107emo navesti ima svoj specifi\u010dni oblik anksioznosti koji nastaje kada sposobnost nije razvijena. I pristup psihoterapeuta odre\u0111en je vrstom anksioznosti i defektom u nekoj emocionalnoj kompetenciji koju poku\u0161ava da razvije ili deblokira kod klijenta. Da vidimo koje su to neophodne emotivne alatke i koju vrstu anksioznosti donosi njihov deficit.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><br>Neutralizacija i mentalizacija - anksioznost preplavljivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez razvijene neutralizacije osoba je u vlasti svojih nagona (\u201ekao bez glave\u201c), impulsivna, iracionalna i neartikulisana. Bez mentalizacije ne obra\u0111uje mentalno svoje impulse i dela kao da je \u201cne\u0161to spopalo\u201d. Verbalizuje: \u201cTo je ja\u010de od mene\u201d, \u201cne znam za\u0161to, uhvati me nezadr\u017e\u201d\u2026<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost preplavljivanja: je vezana za \u201copsednutost\u201d, \u201cludilo\u201d, \u201cnekontrolu\u201d, \u201cgubljenje razuma\u201d- difuzni strah od sopstvenih impulsa i mogu\u0107ih posledica.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Celovitost objekta - progoniteljska anksioznost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez \u201ccelovitosti objekta\u201d, \u201elepka psihe\u201c \u2013 sposobnosti za celovito do\u017eivljavanje druge osobe (\u201eobjekta\u201c) i sebe do\u017eivljaji druge osobe ili selfa su rascepljeni na crno \u2013 beli svet dobra i zla (ka\u017ee se da je \u201eodlepila\u201c). Osnovna mentalna operacija je kategorizacija.<\/li>\n\n\n\n<li>Progoniteljska anksioznost-strah od uni\u0161tenja i dezintegracije: \u201ebi\u0107u uni\u0161ten\u201c, \u201eraspa\u0161\u0107u se\u201c, dominira mehanizam cepanja i projekcija, anksioznost zbog sopstvene destruktivnosti-\u201ezlo u meni \u0107e uni\u0161ti\u0107u sve dobro\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Konstantnost objekta - separacione anksioznosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez konstantnosti objekta-stabilizatora psihe, osoba je \u201enestabilna\u201c, zavisna od drugih. Nema stabilnu mentalnu reprezentaciju drugoga i sebe i mogu\u0107nost samoregulacije. Izra\u017eena \u201cpotreba-strah\u201d dilema (sna\u017ena \u017eelja za simbiozom i strah od gu\u0161enja, gubljenja sebe, granica, Ja u odnosu). U zavisnosti od faze razvoje konstantnosti objekta mogu dominirati razli\u010dite anksioznosti:<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost bespomo\u0107nosti, \u201csvemirske samo\u0107e\u201d, \u201eSvet je prazan, bez objekta\u201c \u2013 faza simbioze<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost \u201egu\u0161enja\u201c, \u201egubljenja sebe u odnosu\u201c \u2013 faza diferencijacije sebe i objekta.<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost gubljenja podr\u0161ke, \u201cnema nazad\u201d-faza \u201cponovnog pribli\u017eavanja\u201d, krivica zbog odvajanja<\/li>\n\n\n\n<li>Separaciona anksioznost \u2013 gubitak objekta, nesposobnost da se bude sam, strah od samo\u0107e, samostalnosti \u2013 faza separacije<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Tolerancija na frustraciju - anksioznost nepodno\u0161enja osuje\u0107enja (\u201eTo ne mogu da podnesem\u201c)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez tolerancije na frustraciju-osoba nema imunitet na frustracije koje donosi \u017eivot, ljubav i rad, \u201epuca pod pritiskom\u201c.<\/li>\n\n\n\n<li>Ima \u201cAhilovu petu\u201d, specifi\u010dnu frustraciju koju ne mo\u017ee da podnese, strah \u201csamo da mi se to ne desi\u201d.<\/li>\n\n\n\n<li>Specifi\u010dne netolerancije- anksioznosti nepodno\u0161enja frustracije, mogu biti: \u201coralne\u201d (frustracija potreba za primanjem, brigom, za\u0161titom, \u201canalne\u201d (frustracija potrebe za autonomijom, zadr\u017eavanjem \u201cvlasni\u0161tva\u201d), \u201cfalusne\u201d (frustracija egzibicionisti\u010dkih potreba, rivalskih\u2026)<\/li>\n\n\n\n<li>Netolerancija na frustraciju narcisti\u010dkih potreba-preosetljivost na povredu slike o sebi (grandiozni self) i sliku idealizovanog objekta (idealizovana roditeljska slika)-anksioznost narcisti\u010dke povrede (stida, bruke\u2026.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Tolerancija na ambivalenciju - anksioznost odlu\u010divanja, gre\u0161ke<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez tolerancije na ambivalenciju osoba je neodlu\u010dna, nesposobna da se suo\u010di sa opre\u010dnim emocijama prema nekome ili ne\u010demu (ili prema sebi) i da odmeri i \u201eprese\u010de\u201c, da se opredeli i donese odluku. Zrela odluka zahteva \u201cmerenje bez varanja\u201d, iskreno odmeravanje svih emocija koje imamo prema objektu.<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost odlu\u010divanja, opredeljivanja, strah od gre\u0161ke, od \u201edruge strane medalje\u201c, gubitka kontrole, ambivalentnih emocija prema objektu.<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost preuzimanja odgovornosti<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Volja - anksioznost samopodr\u0161ke, istrajavanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez volje, osoba je kratkog daha, bez energije da podr\u017ei u kontinuitetu sopstvene \u017eelje i ciljeve. Ili manipuli\u0161e i name\u0107e volju drugima.<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost nedostatka samopouzdanja-mogu li da se pouzdam u sopstvenu istrajnost, volju, samodisciplinu\u2026<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost gubitka slobode, autonomije, od toga da se bude iskori\u0161\u0107en, \u201enametnu\u0107e mi, zarobi\u0107e me, iskoristi\u0107e me\u2026\u201c- osoba nerazvijene volje se \u201cname\u0161ta\u201d da je kontroli\u0161u, a potom se opire kontroli.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Inicijativa - anksioznost isticanja, rivaliteta, \u201ckastraciona anksioznost\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez inicijative osoba je reaktivna, nema \u201eklju\u010d\u201c za svoj \u201emotor\u201c, potrebno je da je pokrene neko drugi. Pla\u0161i se da ne\u0161to otpo\u010dne samostalno i da stoji iza toga.<\/li>\n\n\n\n<li>\"Kastraciona\u201c anksioznost-\u201eponizi\u0107e me\u201c, \u201eskinu\u0107e me sa polo\u017eaja\u201c, \u201ekazniti zbog \u0161tr\u010danja, egzibicionizma, pretenzija na ne\u0161to \u0161to mi ne pripada\u2026\u201c.<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost rivalstva, poraza, \u201cimpotencije\u201d, simbolizacija \u201cmanjeg penisa\u201d, \u201erival \u0107e me pobediti i poniziti\u201c.<\/li>\n\n\n\n<li>Anksioznost narcisti\u010dke povrede<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Implikacije na tehniku rada<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p><br>U O.L.I. metodu<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ne pristupamo svakoj vrsti anksioznosti na isti na\u010din.<\/li>\n\n\n\n<li>Zapravo, ne \u201cle\u010dimo\u201d anksioznost, ve\u0107 se usmeravamo na emocionalnu kompetenciju koja nije razvijena \u2013 koja je psihodinamski mehanizam prevladavanja te anksioznosti.<\/li>\n\n\n\n<li>Ispravljamo \u201cgre\u0161ke u softveru\u201d koje su pozadina \u201cklini\u010dke slike\u201d.<\/li>\n\n\n\n<li>Kako svaka od navedenih bazi\u010dnih emocionalnih kompetencija ima svoj algoritam, korake koji se odvijaju u na\u0161em mentalnom aparatu kada je primenjujemo, mo\u017eemo jasnije odrediti i vrste u\u010denja i psihoterapijske tehnike koje doprinose razvoju ili deblokiranju odre\u0111ene sposobnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Primeri klasifikacije tehnika prema emocionalnim kompetencijama koje razvijaju<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><br><strong><em>Celovitost objekta-tehnike \u201clepljenja do\u017eivjaja\u201d:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u201cholding\u201d, \u201ckontejning\u201d, \u201codr\u017eavanje optimalne distance\u201d \u2013 Psihoanaliza<\/li>\n\n\n\n<li>Tehnika \u201cFokusiranja\u201d (Eugen Gendling)<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cReframing\u201d \u2013 NLP<\/li>\n\n\n\n<li>Krug li\u010dnosti, testiranje validnosti uverenja, \u201c\u0110avolji advokat\u201d \u2013 REBT<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cjezi\u010dki pristupi\u201d, \u201crad sa metaforama\u201d, \u201cigre pojekcije \u2013 Ge\u0161talt<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cUzemljivanje\u201d \u2013 Bioenergetika,<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cCentriranje\u201d \u2013 Radiks<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong><em>Konstantnost objekta-tehnike stabilizacije mentalnih predstava<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Konstantnost odnosa-preno\u0161enje ego funkcija kroz identifikaciju i introjekciju i metakognitivnu edukaciju \u2013 psihoanaliza<\/li>\n\n\n\n<li>Trening ve\u0161tina samoregulacije \u2013 Biofidbek, autogeni trening\u2026<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cPijaca osobina\u201d, \u201cO.L.I. Protokoli\u201d \u2013 O.L.I. Metod<\/li>\n\n\n\n<li>Tehnike za rad s \u201ckonfluencijom\u201d, \u201cRetrofleksijom\u201d, \u201cprojekcijom\u201d, \u201cIntrojekcijom\u201d, \u201cRitam kontakata i povla\u010denja\u201d \u2013 Ge\u0161talt\u2026<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong><em>Tolerancija na frustraciju \u2013 tehnike podno\u0161enja, razu\u017easavanja, desenzitizacije\u2026<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u201cOptimalna frustracija, \u201capstinencijalno pravilo\u201d, frustracija sa empatijom \u2013 psihoanaliza,<\/li>\n\n\n\n<li>Trening tolerancije na frustraciju, kognitivno restrukturiranje, osporavanje zahteva, ideja o nepodno\u0161enju, analiza dobiti i \u0161tete\u2026 REBT<\/li>\n\n\n\n<li>\u201cEksperimenti\u201d, vizualizacija frustriraju\u0107e situacije\u2026Ge\u0161talt.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><br>U oviru O.L.I. metoda, radimo na tome da napravimo spisak tehnika iz razli\u010ditih psihoterapijskih metoda (kao i tehnika koje smo razvili), spisak bazi\u010dnih emocionalnih kompetencija sa uzrasnim zadacima, i da pove\u017eemo ta dva spiska sugestijama koje se tehnike mogu koristiti za razvoj odre\u0111enih kompetencija.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><br><strong>Kontakt ispred tehnika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p><br>O.L.I. Metod nije tehnologija. Da bi te tehnike stvarno pomogle nekom klijentu da razvije sposobnosti za obradu emocija neophodno je da se one primenjuju kroz dobar, dubok emotivni kontakt sa terapeutom.<\/p>\n\n\n\n<p><br>O.L.I. metod nije tehnologija za promenu u kojoj je kontakt sporedna stvar.<\/p>\n\n\n\n<p><br>O.L.I. metod je&nbsp;<strong>\u201efull contact\u201c<\/strong>&nbsp;pristup. Sposobnosti se usvajaju kroz identifikaciju klijenta sa sposobnostima psihoterapeuta, kroz prenos funkcija i takozvano \u201eproceduralno u\u010denje\u201c (neposredno \u201epreuzimanje\u201c funkcija obrade emocija).<\/p>\n\n\n\n<p><em>Neboj\u0161a Jovanovi\u0107<br>Tre\u0107i kongres psihoterapueta Srbije<br>Okrugli sto \u2014 \u201cSusret modaliteta: Anksioznost-Kako razli\u010diti modaliteti pristupaju anksioznom poreme\u0107aju<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Literatura:<br>Jovanovi\u0107, N., (2013)&nbsp;Sposobnost za ljubav i rad \u2013\u2013 O.L.I. Psihodinamska Integrativna Psihoterapija (tom I, tom II), Beoknjiga, Beograd<br>Seni\u0107, R, Jovanovi\u0107, N. (2011),&nbsp;Strah od \u017eivota&nbsp;\u2014 o anksioznosti i pani\u010dnim napadima,Beoknjiga, Beograd<\/em><\/p>","protected":false},"featured_media":1622,"template":"","categories":[15],"class_list":["post-1621","koristan_sadr_aj","type-koristan_sadr_aj","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj\/1621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/koristan_sadr_aj"}],"about":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/koristan_sadr_aj"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1622"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/olicentar.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}