Sposobnost za neutralizaciju smo nazvali regulatorom psihe, jer je to sposobnost koja omogućava da osoba bude razborita. Hartmann (1939, 1950) je pod neutralizacijom smatrao promenu čiste, instiktualne energije u oblike energije koji su prikladniji za funkcionisanje ega (neutralizovane energije), to jest oblike energije koje karakteriše visok nivo kontrole ega i kapacitet za odlaganje neposrednog instiktualnog zadovoljenja. Nije teško zaključiti da je kapacitet za rad bez sposobnosti neutralizacije ozbiljno ugrožen. Sirova instiktualna energija preplavljuje Ego i dovodi do „kuršlusa“, ispada u funkcionisanju, kao što bi se to desilo sa svakim električnim uređajem koji bi radio na “neobuzdanu” struju, elekrtičnu energiju bez određenog stabilnog ritma – frekvencije. Hartman je objasnio kako se razvija “sekundarna autonomija Ega”.
Svakodnevnim rečnikom, mogli bismo to objasniti ovako: osoba koja je imala određene konflikte i probleme, pa je uspela da ih razreši, da ublaži snagu svojih emocija upletenih u konflikte, zauzme određenu distancu i pronađe adekvatno rešenje, iz tih uspeha stiče određeno isustvo i veštine (proceduralna znanja). Ona je razvile generalizovane mehanizme za rešavanje problema, „iskusna je“, ima „školu života“…i, kad se pojave sledeći problemi, osoba već ume da se sabere, „stiša strasti“ i pretvori njihovu energiju u „radnu energiju“, energiju koja će joj omogućiti da razborito sagleda problem i upotrebi svoje kapacitete da ga reši.
Osoba čije se kognitivne funkcije napajaju neneutralizovanim energijom ima iskrivljenu sliku stvarnosti (oslabljen kapacitet za testiranje realnosti), a iskrivljavanje stvarnosti je onemogućava da produktivno radi. Ako su kognitivne funkcije (opažanje, mišljenje, pamćenje) napajane agresijom, osoba će u stvarnosti tražiti i videti znake opasnosti i agresivnosti, tražiće „dlaku u jajetu“, negativne komponente stvarnosti koji će opravdavati njenu agresivnost. Radni zadatak će biti “neprijatelj” koga treba pobediti, a prepreke nešto što treba uništiti. Njena percepcija će biti usmerena na negativne, ugrožavajuće aspekte stvarnosti, na negativne osobine drugih ljudi…Na taj način će i tumačiti dobijene podatke, obrađivati ih, pamtiti „samo loše stvari“…Ako su kognitivne funkcije napajane neneutralizovanom seksualnom energijom osoba će, takođe, iskrivljavati stvarnost, u svemu videti seksualnost, erotizovati one kognitivne funkcije koje nisu seksualne, videti samo one aspekte posla koji se uklapaju u njene seksualne potrebe (egzibicionisaće na poslu umesto da radi, doživeće poslovnu konkurenciju kao nadmetanje u potenciji…). Naravno, seksualna energija može biti usmerena na oralnost, analnost, falusnost…i osoba može erotizovati kognitivne funkcije oralnom, analnom ili falusnom seksualnošću i agresijom. Posledica toga je da osoba ne opaža, ne misli, ne pamti jasno, neiskrivljeno. U ponašanju na radnom mestu se to manifestuje kao impulsivnost, nepromišljeno ponašanje, ili kao “dramatizacija” dešavanja na poslu i radnih zadataka. Takve osobe su nestrpljive, ne mogu da podnesu odlaganje, srljaju u poslu, moraju da nešto urade odmah, sada, bez razmišljanja o posledicama. Sklone su “odigravanjima”, nereflektovanim aktivnostima kroz koje prazne nerazrešene konflikte. Proces rada gubi svoju racionalnu komponentu i postaje arena za pražnjenje i odigravanje nesvesnih impulsa.
Opisi kao što su: „ostaje trezven i u emotivno nabijenim situacijama“, „razborita osoba“, „realna osoba“, „ne gubi glavu“, „razmišlja hladne glave“ „objektivna osoba“…govore o kognitivnim funkcijama osoba sposobnih za neutralizaciju. To ne znači da je racionalna, realna osoba, bez energije, da je potisnula svoje instikte ili ih ugasila, da je aseksualna ili da nema potrebnu agresivnost. Ona nije „mrtvo puvalo“, mislilac bez emocija, robot, kompjuter…Njen ego ima puno energije, ali je ta energija neutralna i služi egu za funkcije adaptacije na stvarnost. U primeru br. 38, koji je dao Jacques, možemo videti kako neneutralizovane instiktualne energije (kao posledica cepanja) iskrivljuju sliku stvarnosti klijenta i dovode do ozbiljnih inhibicija kapaciteta za rad.
Postoji kontinuum gradacije energije od potpuno instiktualizovane do poptuno neutralizovane. Kada jednom ego nakupi rezervoar neutralizovane energije, on razvija ciljeve i funkcije koji se hrane iz tog rezervoara i ne moraju da zavise od ad hok neutralizacija. Izvor energije potrebne za adaptivne funkcije osobe je stabilan. Njena jasnoća mišljenja, sposobnost rešavanja problema, ne osciliraju u većoj meri. Njena snaga ega je stabilna. Različiti stepeni neutralizacije nisu podjednako prikladni za sve funkcije ega. Neke funkcije zahtevaju veći, neke manji stepen neutralizacije (Kao i profesije. Različite profesije zahtevaju različit stepen sposobnosti neutralizacije. Profesija psihoterapeuta, na primer, postavlja izrazite zahteve pred ovu sposobnost). Sposobnost neutralizacije agresivne i libidinalne energije takođe može biti različita kod iste osobe. Neadekvatnost kapaciteta za rad koja proističe iz problema sa neutralizacijom može se ozbiljnije ispoljiti u koliko se osoba bavi profesijom koja zahteva veći stepen neutralizacije, tako da, kod osoba sa deficitiom sposobnosti za neutralizaciju, izbor zanimanja može biti od presudne važnosti. Neke profesije dozvoljavaju mnogo više neneutralizovanje energije (neki sportovi, na primer, profesije koje uključuju veliku dozu egzibicionizma kao „dela posla“…) i u njima se nedostatak ove sposobnosti manje odražava na kapacitet za rad.
Međutim, i kod tih različitih profesija koje su povezane sa karakterističnim nagonskim konfliktima i sublimacijom nedozvoljenih instiktualnih aktivnosti u one dozvoljene, prihvatljive Egu i sredini (egzibicionizam kod plesača, analna potreba za prljanjem kod skulptora…), sposobnost da se obavlja bilo koja od tih umetničkih sublimiranih aktivnosti zavisi, u velikoj meri, od stepena u kojem je ta aktivnost postala autonomna, to jest, odvojena od originalne sfere konflikta. Kapacitet ega za regresiju na fleksibilan i reverzibilan način (Određeni stepen regresije je potreban u umetničkom stvaranju. To je smisao izjava da su umetnici kao deca, da komuniciraju sa detetom u sebi, regrediraju, ali se vraćaju iz regresije kada to zahteva zadatak koji obavljaju) je povezan sa kreativnim procesom.
Kris (1951) je pravio razliku između rezervoara neutralizovane energije dostupnog egu i takozvanih „naleta“ energije. Rezervoar neutralizovane energije je osnova sekundarne autonomije ega. Naleti energije predstavljaju stepen i kapacitet za prolaznu redistribuciju nagonske energije. To se može videti kod svakog tipa aktivnosti i veoma je važno za kreativne individue (Da li imaju stalnu radnu energiju ili moraju da čekaju nalete „inspiracije“).
Još dva Krisova zaključka do kojih je došao posmatranjem razvoja procesa neutralizacije kod dece rasvetljuju nam probleme koje neke odrasle osobe imaju u svom kapacitetu za rad. Kris je primetio da identifikacija može da utiče na proces neutralizacije. Detaljna longitudinalna studija dvoje dece pokazuje nam kako su preferencije dece za određene aktivnosti, njihova sposobnost da podnesu neke poteškoće pri tim aktivnostima, da rešavaju probleme, da elaboriraju fantazije i da, u isto vreme, isprazne instiktualne tenzije, određene karakterom odnosa sa majkom i identifikacijom sa njom.
Promene objektnog odnosa sa majkom sadrže u sebi model za odbrambena sublimatorna ovladavanja nagonima, kao i začetak preferiranih tipova rešenja, pa i preferiranih tipova neuspeha. Tako, u stresnim situacijama, kada je odnos sa majkom dobar, dete pojačava tendenciju za određenim tipovima neutralizacija, dok se, u situacijama razočarenja ili besa prema majci, upravo te sublimacije koje su specifično povezane sa majkom prve gube (kod slikanja, na primer, počinju da žvrljaju agresivno, razmazuju boje, prljaju se…). Izbor sublimacije je najuspešniji onda kada aktivnost, u isto vreme, predstavlja i vezu sa objektom ljubavi. Kada je odnos sa majkom loš, onda je preferirno područje za regresiju upravo ono koje je tesno povezano sa odnosom sa njom.
Kod nekih odraslih osoba kapacitet za rad je, u velikoj meri, povezan sa zadovoljstvom u partnerskom odnosu. Kada su nezadovoljni partnerskim odnosom nisu sposobni ni da rade. Kao deca, kada su u lošim odnosima sa majkom, te osobe počinju da „žvrljaju“ po svom poslu, kao da to rade „za inat“ mami-svom partneru…ili šefu, kolegi, firmi…svima ili svemu što simbolično predstavlja primarni objekt. Za njih i dalje odnos prema aktivnosti-radu predstavlja repliku odnosa sa objektom.
Pošto je rad socijalna aktivnost, dobar deo poremećaja kapaciteta za rad je povezan sa problemima interpersonanih odnosa. Osobe sa problemima neutralizacije uglavnom imaju problema i sa sposobnošću mentalizacije i stvaranjem onoga što se naziva „teorija uma“.
Pojam teorija uma ukazuje na sposobnost deteta, koje se razvija na uobičajeni način, da pripisuje mentalna stanja kao što su želje, uverenja, namere sebi i drugima, kao način da osmisli i predvidi ponašanje drugih (Tager-Flusberg & Baron-Cohen, 1993). Sposobnost podrazumeva razumevanje toga da ponašanje drugih ljudi sadrži nameru ili svrhu, da ih motiviše želja da iskažu svoje mentalno stanje ili da komuniciraju sa drugima.Teorija uma opisuje kako je moguće drugima pripisati pogrešna uverenja, dok mentalizacija ili refleksivna funkcija označava razumevanje sopstvenog ponašanja kao i ponašanja drugih u terminima mentalnih stanja.Mentalizacija ili reflektivna funkcija je razvojna novina koja detetu omogućava ne samo da odgovori na ponašanje drugih, već i na svoju ideju o tuđem držanju, namerama ili planovima. Mentalizacija omogućava detetu da “čita“ tuđe misli. Pripisujući određena mentalna stanja drugima, dete osmišljava reakcije drugih tako da mu njihova ponašanja postanu smislena i prediktivna. Kako dete počinje da razume ponašanja drugih, ono može, na osnovu višestrukih postavki reprezentacija self-objekta organizovanih na bazi prethodnog iskustva, da aktivira one koje su najpogodnije da na adaptivan način odgovore na određeni odnos sa drugim (Fonagy & Target, 1998).
Brojne nesuglasice na poslu koje ugrožavaju kapacitet za rad nekih ljudi posledica su upravo ovih nesposobnosti da razumeju svoja i tuđa mentalna stanja, da stvore „teoriju uma“, razumeju smisao svojih i tuđih ponašanja. Za ljude koji nisu u stanju da shvate „šta se tu dešava“, odnose, interese, namere i potrebe osoba u svom radnom okruženju, posao može postati „noćna mora“, haotična atmosfera stalnih nesporazuma i nerazumevanja. Njima kao da je stalno potreban neki „glas razuma“, druga osoba koja bi vršila funkciju mentalizacije umesto njih, prevodila im i tumačila namere, stanja, potrebe drugih kao i njihove potrebe. To su osobe koje nisu bile u mogućnosti da preuzmu funkciju mentalizacije, već je traže u spoljšnjim figurama. Takvi ljudi nisu imale priliku za stvaranje mehanizma regulacije višeg reda – mehanizma za procenu i reorganizaciju mentalnih sadržaja. (Fonagy & Target, 2002). Njihov kapacitet za rad je zavistan od toga da li imaju nekog spoljašnjeg regulatora-neku osobu koja će da vrši umesto njih ove mentalne funkcije. Tek u prisustvu takve osobe, oni su sposobne da rade (Što nije samo posledica potrebe za društvom, problema da se bude sam, konstantnosti objekta, već deficita u funkciji samoregulacije i razumevanja svojih i tuđih mentalnih stanja-sposobnosti za neutralizaciju i mentalizaciju).
Nesposobnost neutralizacije i mentalizacije može uticati i na to da osobe sa tim problemom ometaju druge u radu, bilo da je to agresivno uznemiravanje, sklonost ka konfliktnom ponašanju, ili seksualno uznemiravanje.
U profesijama koje zahtevaju visoko razvijenu sposobnost za neutralizaciju i mentalizaciju deficit ovih sposobnosti može dovesti do ozbiljnih poremećaja u kapacitetu za rad. Prisetimo se kako je Greenson (1966) govorio o tome kakva iskušenja imaju kandidati na obuci za psihoanalitičare (a i već obučeni psihoanalitičari) vezana za reinstiktualizaciju procesa slušanja, na primer. Dešava se da se relativno autonomna ego funkcija slušanja klijenta reinstiktualizuje (deneutralizuje).Jedna autonomna ego funkcija koja se odvija u „zoni slobodnoj od konflikata“ može da izgubi svoju autonomiju ako se neki izolovani i potisnuti seksualni (ili agresivni) konflikt mobiliše (ako ga pokrene nešto u radu sa klijentom) i neneutralizovana energija okupira funkciju ega koja je bila slobodna od konflikata.Tada funkcija slušanja potpada pod službu ida – traženja zadovoljenja (npr. voajerizam psihoterapeuta). Dok je, pre toga, kandidat slušao da bi razumeo, on sada sluša da bi zadovoljio svoju seksualnu radoznalost ili agresiju.Potrebno je da pravimo razliku između empatije i kontratransfera (prenos osećanja sa nekih drugih značajnih osoba na klijenta. Uticaj iracionalnosti psihoterapeuta). Cilj empatičkog slušanja je razumevanje klijenta. Cilj kontratransfera je zadovoljenje nekog terapeutovog impulsa ili ovladavanje njime.I želja da se „izleči“ klijent može biti reinstiktualizovana, što može ugroziti psihoterapijski proces. Klijent nije na psihoterapiji da bi zadovoljavao bilo kakve potrebe psihoterapeuta. Objektni odnos sa klijentom je od odlučujuće važnosti za to da li će se razviti empatija ili kontratransfer. Nije moguće empatisati sa klijentom ako postoji jaka instiktualna komponenta u odnosu. Za empatiju je potrebno da nam je klijent drag (ne da nas snažno privlači ili da ga volimo kao mogućeg partnera…), što je jedan ciljem inhibiran, relativno neutralizovan objektni odnos. Grinson smatra da je kapacitet da se empatiše sa klijentom autonomna ego funkcija koja koristi neutralizovanu energiju.Empatičnost je zavisna od deinstiktualizacije i održavanja konstantnosti objekta (od strane terapeuta). U terapijskom radu na razvoju sposobnosti neutralizacije od presudne važnosti je sposobnost terapeuta za empatiju, njegov visok nivo sposobnosti za neutralizaciju (razboritost) i identifikacija klijenta sa tim aspektima terapeutovog ponašanja.
Tabela 34-neutralizacija, mentalizacija i sposobnost za rad
Ispoljavanje razvijene sposobnosti: osoba je racionalna, razmišlja “hladne glave”, reaguje staloženo i promišljeno. Ego ima na raspolaganju stabilnu neutralizovanu energiju za kognitivne funkcije. Na poslu je staloženo usmerena na rešavanje problema. U stanju je da razume svoja i tuđa mentalna-emotivna stanja i da konstruktivno sarađuje u timu. |
Ispoljavanja nerazvijene sposobnosti: instikti utiču na racionalnost ponašanja u radnom okruženju. Osoba reaguje impulsivno i iracionalno. Kontrola impulsa je loša. Ako nema neutralizacije agresivnosti, osoba na poslu pokušava da ispolji svoju dominaciju, ili razvija paranoidne strahove da neko hoće nju da “uništi”. Na prepreke reaguje besom. Odnosi sa kolegama su konfliktni. Neneutralizovana seksualnost dovodi do toga da radon okruženje postaje arena za ispoljavanje seksualnosti, egzibicionizma, faličke dominacije, erotizacije posla. Javlja se “dramatizacija” dešavanja na poslu i radnih zadataka. Takve osobe su nestrpljive, ne mogu da podnesu odlaganje, srljaju u poslu, moraju da nešto urade odmah, sada, bez razmišljanja o posledicama. Sklone su “odigravanjima”, nereflektovanim aktivnostima kroz koje prazne nerazrešene konflikte. Proces rada gubi svoju racionalnu komponentu i postaje arena za pražnjenje i odigravanje nesvesnih impulsa. Nedostatak mentalizacije dovodi do toga da osoba nije u stanju da razume mentalna stanja kolega i pretpostavljenih ili klijenata, kao ni svoja mentalno emotivna stanja. U čestim je konfliktima, i “ne razume šta se tu dešava”. Potreban joj je “prevodilac”-neko ko će vršiti funkciju mentalizacije umesto nje. |
ZVOD IZ KNJIGE „SPOSOBNOST ZA LJUBAV I RAD I OLI INTEGRATIVNA PSIHODINAMSKA PSIHOTERAPIJA.
Nebojša Jovanović, Beoknjiga 2013-05-15
Abelson, R, P., &Rosenberg, M, J., (1958) Symbolic psychologic: A model of attitudinal cognition, Behavioral Science, 3, 1 – 13
Abraham, K. (1922). Manifestations of the Female Castration Complex, 1. Int. J. Psycho-Anal., 3:1-29
Abraham, K. (1925). Psychoanalytical notes on Coue’s system of self mastery. In Clinical Papers and Essys on Psycho-Analysis. 36.327. London: Hogart Press, 1955.
Abraham, K. (1927).A short history of the development of the libido. In Selected papers of Karl Abraham (Douglas Bryan and Alix Strachey, Trans.). London: Hogarth Press. (Originalni rad je publikovan 1924)
Abrams, S. 1978 The teaching and learning of psychoanalytic developmental psychology, J. Am. Psychoanal. Assoc. 26:387-406
Adler, G. (1985). Borderline psychopathology and its treatment. Northvale, NJ: Jason Aronson.
Adler, G. 1981 The borderline-narcissistic personality disorders continuum Amer. J. Psychiatry 138 46-50
Akhtar, S. (1992). Tethers, orbits, and invisible fences: clinical, developmental, sociocultural, and technical aspects of optimal distance. In When the Body Speaks: Psychological Meanings in Kinetic Clues, ed. S. Kramer & S. Akhtar. Northvale, NJ:
Akhtar, S. (1994). Object Constancy and Adult Psychopathology. Int. J. Psycho-Anal., 75:441-455
Akhtar, S. (2002). Forgiveness. Psychoanal Q., 71:175-212
Akhtar, S. 1987. Schizoid personality disorder, Amer. J. Psychother. 41 499-518
Akhtar, S. 1989 Narcissistic personality disorder, Psychiatric Clinics of North America 12 505-529
Akhtar, S. 1990a. Concept of interpersonal distance in borderline personality disorder (letter to editor) Amer. J. Psychother. 147 2
Akhtar, S. 1990b Paranoid personality disorder, Amer. J. Psychother. 44 5-25
Akhtar, S. 1992b Broken Structures: Severe Personality Disorders and Their Treatment, Northvale, NJ: Jason Aronson.
Akhtar, S., & Byrne, J. P. 1983 The concept of splitting and its clinical relevance, Amer. J. Psychiatry 140 1013-1016
Alpert, A. (1949). Sublimation and Sexualization—A Case Report. Psychoanal. St. Child, 4:271-278
American Academy of Pediatric, 2008. Bright Futures Guidelines for Health Supervision of Infants, Children, and Adolescents—Third Edition, Edited by Joseph F. Hagan Jr. MD, FAAP; Judith S. Shaw, RN, MPH, EdD; and Paula Duncan, MD, FAAP
Anderson, L. & Krathwohl, D. A. (2001) Taxonomy for Learning, Teaching and Assessing: A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives, New York: Longman
Arlow, J. Fantasy systems in twins. Psychoanal Q. 1960 Apr;29:175–199.
Assagioli, R. (1973.) The Act of Will. New York: Viking Press,
Auchincloss, E.L. and Weiss, R.W. (1992). Paranoid Character and the Intolerance of Indifference. J. Amer. Psychoanal. Assn., 40:1013-1037
Balint, M. 1948. On genital love In: Primary Love and Psychoanalytic Technique, New York: Tavistock, pp. 109-120 1959
Balint, A. (1949). Love for the mother and mother love, Int. J. Psychoanal. 30:250-258
Bandler, R. and Grinder, J. (1979). Frogs into Princes: Neuro Lingustic Programming: Introduction to Neurolinguistic Programming. Real People Press, Boulder.
Bartlett, F. 1973. Significance of Patient’s Work in the Therapeutic Process. Contemp. Psychoanal., 9:405-416.
Beck, A.; Rush, J.; Shaw, B.; Emery, G. (1979). Cognitive Therapy of Depression. New York: The Guilford Press.
Beck, A.T.,(1975) Cognitive Therapy and the Emotional Disorders. Intl Universities Press
Becker, E. , 1973, Denial of Deth, Free Press, New York
Beebe, B. & Lachmann, F. (1988). The contribution of mother-infant mutual influence to the origins of self and object representations. Psychoanal. Psychol., 5: 305-337
Bergmann, M. S. (1971). Psychoanalytic observations on the capacity to love. In J. B. Mcdevitt & C. F. Settlage, eds., Separation-individuation: Essays in honor of Margaret Mahler. Madison, CT: International Universities Press.
Bergmann, M. S. (1980). On the intrapsychic function of falling in love. Psychoanal. Q., 49: 56-77
Bergmann, M.S. (1982). Platonic Love, Transference Love, and Love in Real Life. J. Amer. Psychoanal. Assn., 30:87-111
Bergmann, M. (1987). The Anatomy of Loving. The Story of Man’s Quest to Know What Love is. New York: Columbia University Press,
Bergmann, M. (1988). Freud’s three theories of love in the light of later development. Journal of the American Psychoanalytic Association,, 36:653-672.
Bergmann, M. (2001) Finding an object. Mod. Psychoanal., 26: 3-13.
Berliner, B. (1958). The role of object relations in moral masochism. Psychoanal. Q., 27:38-56
Bernard, M. E. (1991) Staying Rational in an Irrational World, Albert Ellis and Rational Emotive Therapy, New York: NY, Carol Communications, Inc
Berne, E. (1964) Games people play. New York: Grove Press
Berne, E. (1976). Classification of positions. Transactional Analysis Bulletin Selected Articles from Volumes 1 through 9,3. San Francisco: TA Press. (Original work published 1962)
Bettelheim, B. 1960, The Informed Heart, New York: Free Press of Glencoe
Bion, W. (1957). Differentiation of the psychotic from the non-psychotic personalities. Int. J. Psycho-Anal., 38:266-275.
Bion, W. 1967 Second Thoughts, New York: Jason Aronson.
Bion, W. R. (1962). Learning from Experience. London: Marsefield
Bishop, S. (2010) Develop your Assertiveness, Second Edition, Kogan Page, London
Bleuler, E. (1952), Dementia praecox (Joseph Zinkin, Trans). New York: International Universities Press. (Originalni rad je publikovan 1911)
Blos, P. 1967. The second individuation process of adolescence, Psychoanal. Study Child 22:162-186
Blum, H. P. 1981. Object inconstancy and paranoid conspiracy, J. Am. Psychoanal. Assoc. 29:789-813
Bollas, C. (1987). The Shadow of the Object: Psychoanalysis of the Unthought Known. New York: Columbia Univ. Press.
Bloom B. S. 1956. Taxonomy of Educational Objectives, Handbook I: The Cognitive Domain. New York: David McKay Co Inc.
Bond, M. D., Gardner, S.T. Christian, J. & Sigal, J.J. (1983). Empirical study of self-defese styles. Archives of General Psychiatry, 40, 333-338
Bowlby, J. (1973). Attachment and Loss. Vol. II Separation. New York: Basic Books
Bowlby, J. 1969 Attachment and Loss Vol. 1 New York: Basic Books.
Bowlby, J. 1980 Attachment and Loss Volume 3 New York: Basic Books.
Brenner, C. 1982. The Mind in Conflict. New York: International Universities Press
Breuer, J., i Freud, S., 1895, Studies in Hysteria , New York: Nervous and Mental Disease Monographs, 1947
Buber, M. ( 1977) Ja i Ti. Beograd. Vuk Karadžić
Burngam, D. L., Gladstone, A. E. & Gibson, R. W. 1969. Schizophrenia and the Need-Fear Dilemma, New York: Int. Univ. Press.
Capponi, A. (1979). Origins and evolution of the borderline patient. In J. LeBoit & A. Capponi (Eds.),(1986) Advances in psychotherapy of the borderline patient (pp. 63-147). New York: Jason Aronson, Chasseguet-Smirgel
Cassidy, J., & Berlin, L. J. (1994). The insecure/ ambivalent pattern of attachment: Theory and research. Child Development, 65, 971-991.
Czander, W. 1993. The psychodynamics of work and organizations : theory and application. Guilford Press, New York
Chasseguet-Smirgel, J. (1964). Female Sexuality. New Psychoanalytic Views. London: Karnac Books.
Cohen, C. P., & Sherwood, V. R. (1991). Becoming a constant object in psychotherapy with the borderline patient. Northvale, NJ: Jason Aronson.
David, D., & Szentagotai, A. (2006). Cognitions in Cognitive- behavioral psychotherapies; toward an integrative model, Clinical psychology review 26, pp: 284-298, www. Sciencedirect.com
Davis, H. B. (1988). The self and loving. In J. F. Lasky & H. W. Silverman (Eds.). Love: Psychoanalytic perspectives (pp. 159-172). New York: New York University Press.
Deutsch, H. (1942). Some forms of emotional disturbance and their relationship to schizophrenia. Psychoanal. Q., 11:301-321.
Dryden, W, & Branch, R. (2008). The Fundamentals of Rational Emotive Behaviour Therapy, A Training Handbook, Second Edition, John Willey & Sons Ltd, West Sussex, England
Dryden, W, & Gordon, J (1990) Think Your Way to Happiness, Sheldon Press, London
Ehrenberg, D. B. (1975). The quest for intimate relatedness. Contemp. Psychoanal., 11, 320-331.
Ellis, A & Knaus, W, J (1979). Overcoming Procrastination, NY: New York, New American Library
Ellis, A, & Harper, R, A. (1975). A New Guide to Rational Living, Wilshire Book Company
Ellis, A. (2002) Overcoming Resistance: A Rational Emotive Behavior Therapy Integrated Approach, 2nd ed. NY: Springer Publishing
Erikson, E. H. (1963). Childhood and society. New York: Norton.
Eriksson, E. (1982). The Life Cycle Completed, W.W. Norton and Company, New York
Erikson, E. (1985) Identitet i životni ciklus, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Escoll, P. J. 1992. Vicissitudes of optimal distance through the life cycle, In When the Body Speaks: Psychological Meanings in Kinetic Clues ed. S. Kramer. & S. Akhtar. Northvale, NJ: Jason Aronson, pp. 59-87
Fairbairn, W. R. D. (1941). A revised psychopathology of the psychoses and psychoneuroses Int. J. Psychoanal. 22:250-279
Fairbairn, W. R. D. (1952). Psychoanalytic Studies of the Personality, London: Tavistock
Fenichel, O. (1938). Problems of Psychoanalytic Technique, The Psycho Analytic Quaterly, Inc.N.Y. , str. 6.
Fenichel, O. (1945). The Psychoanalytic Theory of Neurosis, New York: W. W. Norton and Co.
Fenihel, O. (1961), Psihoanalitička teorija neuroza, Medicinska knjiga, Beograd, str. 186
Ferenczi, S. (1921). The further development of an active therapy in psycho-analysis, In Ferenczi, S. 1951 Further Contributions to the Theory and Technique of Psycho-Analysis ed. J. Rickman. London: The Hogarth Press. pp. 198-217
Ferenczi, S. (1926) Further Contribution to the Theory and Technique of Psychoanalysis, (Psychoanalysis of Sexual Habits); Institute of Psychanalysis and Hogarth Press, London.
Ferenczi, S. (1926a). The problem of acceptance of unpleasant ideas: advances in knowledge of the sense of reality, In Further Contributions to the Theory and Technique of Psycho-Analysis New York: Boni and Liveright, 1927 pp. 366-379
Ferenci, S. (1926b), Sunday Neuroses, in Further contribution to the theory and technique of psycho-analysis, pp174/177, London, Hogart Press (original work published 1918)
Fonagy , P. & Target, M. (1998). Mentalization: A protective factor and a focus of psychotherapy. Psychoanalytic Dialogues , 8( 1 ), 28 – 95 .
Fonagy , P. (2001).Attachment theory and psychoanalysis. New York : Other Press .
Fonagy, P. , Gergely, G. , Jurist, E. L. , & Target, M. (2002). Affect regulation, mentalization, and the development of the self . NY : Other Press .
Fonagy , P. , & Target , M. (2002). Early intevention and the development of self-regulation . Psychoanalytic Inquiry , 22( 3 ), 307 – 335 .
Fonagy , P. (2003) . The development of psychopathology from infancy to adulthood: The mysterious unfolding of disturbance in time . Infant Mental Health Journal , 24 ( 3 ), 212 – 239 .
Frankl, V. ( 1987) Nečujni vapaj za smislom: Naprijed, Zagreb,
Freud, A., (1946). The ego and the mechanisms of defence. New York, International Universities Press, 1966. (Original work published 1936)
Freud, S. (1905). Three essays on sexuality. Standard Edition VII.
Freud, S. (1908). On sexual theories of children. Standard Edition IX
Freud, S. (1909d). Notes upon a case of obsessional neurosis. SE, 10: 151-318.
Freud, S. (1910). A special type of object choice made by men. Standard Edition.
Freud, S. (1912). Recommendations to Physicians Practising Psycho-Analysis. The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XII (1911-1913): The Case of Schreber, Papers on Technique and Other Works, 109-120
Freud, S. (1912b). On the tendency to degradation in the sphere of love. Standard Edition., 11: 178-190.
Freud, S. (1912-13/1953), Totem and taboo. Standard Edition., 13:IX.
Freud, S. (1914). On narcissism: An introduction. Standard Edition., 14: 69-102
Freud, S. (1915). Instincts and their vicissitudes, S.E. 14
Freud, S. (1915a) Observations on transference-love S.E. 12
Freud, S. (1917). Mourning and melancholia, Standard Edition 14:243-258 London: Hogarth Press, 1957
Freud, S. (1922) Beyond the Pleasure Principle Trans. by C. J. M. Hubback. New York: Boni & Liveright
Freud, S. (1923). The Ego and the Id. The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923-1925): The Ego and the Id and Other Works, 1-66
Freud, S. (1924). The dissolution of the Oedipus complex. Standard Edition IXX
Freud, S. (1926). Inhibitions, Symptoms and Anxiety. The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XX (1925-1926): An Autobiographical Study, Inhibitions, Symptoms and Anxiety, The Question of Lay Analysis and Other Works, 75-176
Freud, S. (1930). Civilization and its Discontents, New York: W. W. Norton, 1961
Freud, S. 1931. Libidinal Types. The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XXI (1927-1931): The Future of an Illusion, Civilization and its Discontents, and Other Works, 215-2201931,Libidinal Types )
Freud, S.(1933a [1932]). New introductory lectures on psycho-analysis. SE, 22: 1-182.
Freud S. 1957, New Introductoru Lecture on P.A. Hogart Press. London str.86
Freud, S. (1959). On the history of the psycho-analytic movement. In E. Jones (Ed.) & J. Riviere (Trans.) Collected Papers (Vol. 1, pp. 287–359). New York: Basic Books. (Original work published in 1914.)
Freud, S., (1963). Psychoanalysis and Faith, “The letters of S. Freud and Oscar Pfister, str. 126. New York, Basic Books
Frojd, S. (1976). Uvod u psihoanalizu, Matica Srpska,. Str. 269
From, E. (1982). Samerhil za i protiv, zbornik, Prosveta, Beograd, str. 169 – 182.
From, E.(1990), Umeće ljubavi, Beogradski izdavacko-graficki Zavod, Beograd.
Galdston, R. (1987). The longest pleasure: a psychoanalytic study of hatred. Int. J. Psycho-Anal., 68:371-378.
Gediman, H. K. (1985) Imposter, inauthenticity, and feeling fraudulent, J. Am. Psychoanal. Assoc. 33:911-936
Gendlin, E. (1982). Focusing, New York: Bantam Books
Gesell, A. , Francis, I., Louis, B. Ames & Glenna Bullis (1977). The Child from Five to Ten. New York: Harper and Row
Gill, M. (1994). Psychoanalysis in Transition. Hillsdale, NJ: Analytic Press.
Glasser, W. (1965). Reallity therapy, New york: Harper & Row,
Glenn, J. (1991). Transformations in normal and pathological latency In Beyond the Symbiotic Orbit: Advances in Separation-Individuation, Theory Essays in Honor of Selma Kramer, M.D. ed. S. Akhtar. & H. Parens. Hillsdale, NJ: The Analytic Press, pp. 171-187
Goldstein, K. (1948). Language and language disturbances. New York: Grune and Stratton)
Gorkin, M. (1984). Narcissistic Personality Disorder and Pathological Mourning. Contemp. Psychoanal., 20:400-420
Greenacre, P. (1956). Re-Evaluation of the Process of Working Through, 1. Int. J. Psycho-Anal., 37:439-444
Greenson, R. (1966). That „Impossible“ Profession, J. Amer. Psychoanal. Assn., 14:9-27
Greenson, R. (1967). The Technique and Practice of Psychoanalysis, New York: International Universities Press, p. 200)
Greenson, R. (1978)The Technique and Practice of Psycho Analysis, Hogarth Press and Inst. Of P. A., London,., str. 101. – 121.
Grunberger, B. (1979). Narcissism. New York: Int. Univ. Press.
Gunderson, J. G. (1985). Borderline Personality Disorder, Washington, DC: American Psychiatric Press.
Guntrip, H. (1969). Schizoid phenomena, object relations and the self. New York: International Universities Press.
Hammerlie, F. M. & Montgomery, R. L. (1982). Self-perception Theory and Unobstrusively Biased Interactions, A Treatment for Homosexual Anxiety, pp: 362-370, Journal of Counselling Psychology
Hartman, D., & Zimberoff, D. (2003). The existential approach in Heart-Centered therapies. Journal of Heart-Centered Therapies, 6(1), 3-46.
Hartmann , H. (1939). Psycho-Analysis and the concept of mental health. International Journal of Psycho-Analysis, 20, 308–321
Hartmann, H. (1950a). Psychoanalysis and developmental psychology. Psychoanalytic Study of the Child , 5 , 7 – 17 .
Hartmann, H. (1950). Comments on the psycho-analytic theory of the ego.’ In: Hartmann 1964 Essays on Ego Psychology (London: Hogarth; New York: Int. Univ. Press.)
Hartmann, H. (1952). The mutual influences in the development of ego and id In: Essays on Ego Psychology New York: International Universities Press, 1964 pp. 155-182
Hartmann, H. (1956) Notes on the reality principle In: Essays on Ego Psychology New York: International Universities Press, 1964 pp. 241-267
Hartman, H. (1958). Ego Psychology and the Problem of Adaptation , London: Imago
Hartmann, H. (1958a). Comments on the Scientific Aspects of Psychoanalysis. Psychoanal. St. Child, 13:127-146.)
Hendrick, I. (1936). Ego Development and Certain Character Problems Psychoanal. Q. V p. 32
Hendrick, I. (1942). Instinct and the ego during infancyPsychoanal. Q. 11:33-58
Hendrick, I. (1943). Work and the Pleasure Principle. Psychoanal. Q., 12:311-329)
Herman, J. (1992). Trauma and Recovery. New York: Basic Books.
Horney, K. (1947). Inhibitions in Work. Am. J. Psychoanal., 7:18-25.
Horney, K. 1950 Neurotic Disturbances in Work. Amer. J. Psa. X pp. 80-82)
Ikonen, P. (1998). On phallic defense. Scand. Psychoanal. Rev., 21:136-150
Miguel Hoffmann, J., Popbla, L., Duhalde, C. (1999). Early stages of initiative and environmental response, Infant Mental Healt Journal, Volume 19 issue 4, Michigan Association for Infant Mental Health
Jaques, E. (1960) Disturbances in the Capacity to Work. 1. Int. J. Psycho-Anal., 41:357-367)
Jacobson, E. (1964). The Self and the Object World New York, International Universities Press.
Jalom, I. (2011). Gledanje u sunce-prevazilaženje užasa od smrti, Psihopolis, Novi Sad
Jalom, I. (2011a). Čari psihoterapije, Psihopolis, Novi Sad
Janov, A. (2007). Primalni krik, Nova Knjiga, Podgorica
Joffe, W. G. & Sandler, J. (1965). Notes on pain, depression, and individuation. Psychoanal. Study Child 20:394-424
Jones, E. (1928). Fear, guilt, and hate. In Papers on Psychoanalysis. Baltimore, MD: Williams & Wilkins, 1950.
Jones, E. 1948 The Theory of Symbolism. Papers on Psycho-Analysis , London: Baillière, Tindall and Cox
Jovanović, N. (2006). Nečujna muzika postojanja, Narodna knjiga, Beograd
Jovanović, N. (2005). Kako se naštimovati uz pomoć biofidbeka, Beograd: Centar za Primenjenu Psihologiju Društva Psihologa Srbije
Jung, C.G. (1913). The Theory of Psychoanalysis. Psychoanal. Rev., 1:1-40
Kainer, R. (1979). The Critical Voice in the Treatment of the Obsessional. Contemp. Psychoanal., 15:276-287.
Kainer, R.G. (1983). On the Distinction Between Narcissism and Will: Two Aspects of the Self. Psychoanal. Rev., 70:535-552
Kelley, C. (1992). Education in Feeling and purpose, Radix Journal, Volume I
Kernberg, O. F. (1970). Psychoanalytic classification of character pathology, J. Am. Psychoanal. Assoc. 18:800-822
Kernberg, O. (1970a). Factors in the psychoanalytic treatment of narcissistic personalities, American Psychoanal. Assn. 18:51-85
Kernberg, O. (1971). New developments in psychoanalytic object relations theory , Presented at the 58th Annual Meeting of the American Psychoanalytic Association, May 1971
Kernberg, O. (1972). Early ego integration and object relations, Annals New York Acad. Sciences 193 233-247
Kernberg, O.F. (1974). Barriers to Falling and Remaining in Love. J. Amer. Psychoanal. Assn., 22:486-511
Kernberg, O. (1975). Boderline Conditions and Pathological Narcissism, New York: Jason Aronson.
Kernberg, O. (1976). Object Relations Theory and Clinical Psychoanalysis, New York: Jason Aronson.
Kernberg, O. F. (1980) Internal World and External Reality, New York: Jason Aronson
Kernberg, O. F. (1984). Object relations theory and clinical psychoanalysis. Northvale, NJ: Jason Aronson.
Kernberg, O. F. (1984). Severe Personality Disorders: Psychotherapeutic Strategies. New Haven, CT: Yale Univ. Press.
Kernberg, O. F. (1992). Aggression in Personality Disorders and Perversions. New Haven, CT: Yale Univ. Press.
Kernberg, O. F. (1995). Love relations. New Haven, CT: Yale University Press.
Kleeman, J. A. (1967) The peek-a-boo game: part I: its origins, meanings, and related phenomena in the first year. Psychoanal. Study Child 22:239-273
Klein, M. (1935). A contribution to the psychogenesis of manic-depressive states, In: Contributions to Psycho-Analysis 1921-1945 London: Hogarth Press, 1948 pp. 282-310
Klein, M. (1937). Love, Guilt and Reparation. In: Love, Hate and Reparation with Riviere (London: Hogarth). [I]
Klein, M. (1940). Mourning and its relation to manic-depressive states, In: Contributions to Psycho-Analysis 1921-1945 London: Hogarth Press, 1948 pp. 344-369
Klein, M. (1948). Contributions to Psychoanalysis (1921-1945). London: Hogarth.
Klein, M. (1948a). On the Importance of Symbol Formation in the Development of the Ego’ Contributions to Psycho-Analysis (London: Hogarth)
Klein, M. (1958). On the Development of Mental Functioning. Int. J. Psychoanal. 39)
Klein, M. (1983). Zavist i zahvalnost, Naprijed, Zagreb
Knaus, W. J. ( 1983). How to Conquer Yor Frustration, Prentice Hall Trade, UK, England
Knaus, W. J. (1973). Overcoming procrastination, Rational Living, 8, 2-7
Kohut, H. (1971). The Analysis of the Self. New York: International Universities Press
Kohut, H. (1972). Thoughts on Narcissism and Narcissistic Rage. Psychoanal. St. Child.. 27:360-400
Kohut , H. (1977). The restoration of the self. New York : International Universities Press .volume 4, p.451-457 “four basic concepts”)
Kohut, H. (1984). How Does Analysis Cure, ed. A. Goldberg and P. Stepansky. Chicago: University of Chicago
Kramer, S. (1980). Residues of split-object and split-self dichotomies in adolescence, In Rapprochement: The Critical Subphase of Separation-Individuation ed. R. Lax. et al.: Jason Aronson, pp. 417-437
Kris, E. (1951). The Development of ego psychology. Samiksa 5
Lachmann, F. & Beebe, B. (1996). Three principles of salience in the patient-analyst interaction. Psychoanal. Psychol., 13: 1-22
Lantos, B. (1952). Metapsychological Considerations on the Concept of Work. 5. Int. J. Psycho-Anal., 33:439-443)
Lasch, C. (1979). Narcistička kultura, Zagreb, Naprijed, 1986
Lazarus, R, & Folkman, S (1984). Stress, Appraisal and Coping, NY: New York, Springer Publishing Company
Levine, D. (2010). Object Relations, Work and the Self, Routlage, East Sissex
Lichtenberg, J. (1983). Psychoanalysis and Infant Research, Hillsdale, N. J., Analytic Press.
Lichtenstein, H. (1970). Changing implications of the concept of psychosexual development: an inquiry concerning the validity of classical psychoanalytic assumptions concerning sexuality, American Psychoanal. Assn. 18:300-318
Loven, A. (1984). Bioenergetika, Nolit, Beograd str. 134.
Lowen, A. (2003) The Way to Vibrant Health: Bioenergetic Press
Luria, A. R. (1961). The Role of Speech in the Regulation in Normal and Abnormal Behavior , NY: New York, Livermore
Lurija, A. R. (1982). Osnovi neurolingvistike, Beograd, Nolit
Lyons-Ruth, K. (1991). Rapprochement or approchement: Mahler’s theory reconsidered from the vantage point of recent research on early attachment relationships. Psychoanal. Psychol., 8: 1-23
Mahler, M. S. & Furer, M. (1963). Certain aspects of the separation-individuation phase Psychoanal. Q. 32:1-14
Mahler, M. S. (1971). A study of the separation-individuation process and its possible application to borderline phenomena in the psychoanalytic situation. Psychoanal. Study Child 26:403-424
Mahler, M. S. (1974). Symbiosis and individuation: the psychological birth of the human infant. In The Selected Papers of Margaret S. Mahler, Vol. 2, Separation-Individuation New York: Jason Aronson, 1979 pp. 149-165
Mahler, M. S. (1975). On the current status of the infantile neurosis, In The Selected Papers of Margaret S.
Mahler, M. S., & FURER, M. (1968). On Human Symbiosis and the Vicissitudes of Individuation, New York: Int. Univ. Press.
Mahler, M. (1979). Separation-Individuation, Vol. 2, New York: Jason Aronson, pp. 189-194
Main, M., & Solomon, J. (1986). Discovery of an insecure-disorganized/ disoriented attachment pattern: Procedures, findings and implications for the classification of behavior. In T. B. Brazelton & M.
Maslow, A. (1970). Motivation and personality (rev. ed.). New York: Harper & Row.
Masterson, J. F. (1976). Psychotherapy of the borderline adult: A developmental approach. New York: Brunner/Mazel.
Masterson, J. F. (1988). The search for the real self. New York: Free Press.
May, R. (1966), The Problem of will and Intentionality in psychoanalysis. Contemporary Psychoanalysis, 3:55-70 ,
May, R. (1969). Love and Will, New York: Norton.
McDevitt, J. (1975). Separation-individuation and object constancy, J. Am. Psychoanal. Assoc. 23:713-743
McDevitt, J. B. (1983). The emergence of hostile aggression and its defensive and adaptive modifications during the separation-individuation process. J. Am. Psychoanal. Assoc. 31 (Suppl.) 273-300
McDevitt, J.B. (1975).Separation-Individuation and Object Constancy. J. Amer. Psychoanal. Assn., 23:713-742
McGuire, W.J. (1964). Indicing resistance to persuasion, U: L. Berkowitz (Ed.): Advances in Exper, Social, Psichology, Vol.1 Academic Press, New York, 192-229.
McGuire, W.J. (1989). The Nature of Attitudes and Change. U: Handbook of Social Psychology, Vol. III, 136-314
Meichenbaum D. H & Goodman J. (1971). Training impulsive children to talk to themselves: a means of developing self-control. Journal of Abnormal Psychology, Apr;77(2):115–126.
Meichenbaum, D. (1977). Cognitive Behaviour Modification: An Integrative Account. NY: New York: Plenum.
Meichenbaum, D. (1996). Stress inoculation training for coping with stressors. The Clinical Psychologist, 49, 4-7.
Mekgo, F. (2003). Vaša Ličnost, Moć knjige i Mono &Manana, Beograd
Melges, F. T. & Swartz, M. S. (1989). Oscillations of attachment in borderline personality disorder. Amer. J. Psychiatry 146 1115-1120
Menaker, E. (1985). The Concept of Will in the Thinking of Otto Rank and its Consequences for Clinical Practice. Psychoanal. Rev., 72:255-264
Miller, A. (1979). The drama of the gifted child and the psychoanalyst’s narcissistic disturbance. Int. J. Psychoanal. 60:47-58
Neff, W. S. (1968). Work, and Human Behavior . New York: Atherton Press p. 78
Nunberg , H. (1930/1931) . The synthetic function of the ego . International Journal of Psychoanalysis , 12 , 123 – 140
O’Donohue W, T, & Fisher, J, E. (2009). General Principles and Empirically Supported Techniques of Cognitive Behavior Therapy, John Willey & Sons. Inc, Hoboken, New Jersey
Osofsky, J. D., (1979). Handbook of Infant Development, New York: Wiley.
Parens, H. (1980). An exploration of the relations of instinctual drives and the symbiosis-separation-individuation process , J. Am. Psychoanal. Assoc. 28:89-114
Parens, H. (1991). Separation-individuation theory and psychosexual theory In Beyond the Symbiotic Orbit: Advances in Separation-Individuation Theory Essays in Honor of Selma Kramer, M. D. ed. S. Akhtar. & H. Parens. Hillsdale, NJ: The Analytic Press, pp. 3-34
Pavlov, I.P. (1969). O uslovnim refleksima. u: Parsons Talkot, Edvard Šils, Kaspar Negel, Džes Pits (ur.) Teorije o društvu – osnovi savremene sociološke teorije, Beograd: Vuk Karadžić
Peck, S. (1987). Put kojim se ređe ide, Biblioteka Astra, Arion, Beograd, str. 75
Pearls, F. (1947) Ego, Hunger, and Aggression.George Allen and Unwin,
Pfieffer, E. (1974). Borderline states. Diseases of the Nervous System 35 212-219
Pearls, F. (1969) Ego, Hunger and Aggression: The beginning of Gestalt Therapy. New York: Random House
Pearls F. (1969). Gestalt Therapy Verbatim, Utah: Bantam Books, Real People Press
Piaget, J. (1937). The Construction of Reality in the Child. New York: Basic Books, 1954
Piaget, J. (2002). The Language and Thought of the Child. 3d ed. London: Routledge.
Pine, F. (1989). Motivation, Personality Organization, and the Four Psychologies of Psychoanalysis. J. Amer. Psychoanal. Assn., 37:31-64
Poland, W. (1977). Pilgrimage: action and tradition in self analysis, J. Am. Psychoanal. Assoc. 25:399-416
Rajh V. (1982), Analiza karaktera, Naprijed, Zagreb
Rank, O. (1972) Will Therapy, 1929-31. In: Will Therapy and Truth and Reality. New York: Knopf.
Rank, O. (1991). The genesis of the object relation. In P. Rudnytsky (Ed.), The Psychoanalytic Vocation: Rank, Winnicott, and the Legacy of Freud. New Haven, CT: Yale University Press.
Rank, Otto. (1932) Art and Artist. New York: Knopf, 1958.
Reich W. (1949). Character analysis: 3rd ed. New York: Orgone Institute Press;
Reilly, P. M. & Shopshire, M. S. (2002). Anger Management for substance Abuse and Mental Health Clients, A Cognitive Behavioural Therapy Manual, U.S Departemnt of Health and Human Servicies, Rockville; MD 20857
Roheim, G. 1943. The origin and function of culture, Nervous and mental disease monographs, New York.
Rot, N. 2003. Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
Sander, L. (1962). Issues in early mother-child interaction. J. Amer. Acad. Child Psychiat., 1: 144-166.
Sander, L. (1988). The event-structure of regulation in the neonate-caregiver system as a biological background for early organisation of psychic structure. In Frontiers in Self Psychology, ed. A. Goldberg. Hillsdale, NJ: Analytic Press, pp. 64-77.
Sander, L. (1997). Paradox and resolution. In Handbook of Child and Adolescent Psychiatry, ed. J. Osofsky. New York: John Wiley, pp. 153-160.
Sandler, J. & Sandler, A-M. (1978).On the development of object relationships and affects Int. J. Psychoanal. 59:285-296
Sas, T. (1978). Etika psihoanalize, Vuk Karadžić, Beograd.
Sachs, H. (1933). The Delay of the Machine Age. Psychoanal Q., 2:404-424.
Segal, H. 1957 Notes on Symbol Formation. Int. J. Psychoanal. 38
Segal, H. (1964). Introduction to the work of Melanie Klein. New York: Basic Books.
Selye, H. (1975). Stress without Distress, NY: New York, Signet
Settlage, C. (1977). The psychoanalytic understanding of narcissistic and borderline personality disorders: advances in developmental theory. J. Am. Psychoanal. Assoc. 25:805-833
Settlage, C. (1991). On the treatment of preoedipal pathology In Beyond the Symbiotic Orbit: Advances in Separation-Individuation Theory Essays in Honor of Selma Kramer, M.D. ed. S. Akhtar & H. Parens. Hillsdale, NJ: The Analytic Press, pp. 351-367
Settlage, C. (1993). Therapeutic process and developmental process in the restructuring of object and self constancy J. Am. Psychoanal. Assoc. 41:473-492
Shapiro, D. H. (1994). Manual for the Shapiro Control Inventory (SCI). Palo Alto, CA: Behaviordata.
Shengold, L. (1989). Soul Murder: The Effects of Childhood Abuse and Deprivation. New Haven, CT: Yale Univ. Press.
Shostrom, E. (1968) Man, the manipulator. New York, Bantam Books,
Sohn, L. (1999). A defective capacity to feel sorrow. In Remorse and Reparation, ed. M. Cox. London: Jessica Kingsley, pp. 69-104.
Spangler, G., & Grossman, K. E. (1993). Biobehavioral organization in securely and insecurely attached infants. Child Development, 64, 1439-1450.
Spitz, R.A. (1945). Hospitalism—An Inquiry Into the Genesis of Psychiatric Conditions in Early Childhood. Psychoanalytic Study of the Child, 1, 53-74.
Spitz, R. (1946). The smiling response: a contribution to the ontogenesis of social relations. Genetic Psychology Monograph 34 57-125
Spitz, R. (1965). The First Year of Life, New York: Int. Univ. Press.
Stein, R. (1991). Psychoanalytic Theories of Affect. New York: Praeger.
Stein, R. (1998). Two Principles of Functioning of the Affects. Am. J. Psychoanal., 58:211-230
Steiner, J. (1993). Psychic Retreats: Pathological Organizations in Psychotic, Neurotic and Borderline Patients. London: Routledge
Stern, D. N. (1985). The Interpersonal World of the Infant. New York: Basic Books.
Stern, D. N. (1995). The Motherhood Constellation. New York: Basic Books.
Stern, D.N., Sander, L.W., Nahum, J.P., Harrison, A.M., Lyons-Ruth, K., Morgan, A.C., Bruschweilerstern, N. and Tronick, E.Z. (1998). Non-Interpretive Mechanisms in Psychoanalytic Therapy: The ‘Something More’ Than Interpretation. Int. J. Psycho-Anal., 79:903-921
Stoller, R. J. (1992). Hooray for love. In: Shapiro, Th. & Emde, R. N. (ed.): Affect: Psychoanalytic Perspectives: 411-437.
Stolorow, R. Brandchaft, B. & Atwood, G. (1987). Psychoanalytic Treatment: An Intersubjective Approach. Hillsdale, NJ: The Analytic Press.
Stolorow, R. D. & Atwood, G. (1992). Contexts of Being. Hillsdale, NJ: Analytic Press.
Stolorow, R.D. & Trop, J.L. (1992). Reply to Richards and Mitchell. Psychoanal. Dial., 2:467-473)
Stone, L. (1981). Notes on the noninterpretive elements in the psychoanalytic situation and process, J. Am. Psychoanal. Assoc. 29:89-118
Stone, L. J., Smith, H. T. & Murphy, L. B. (1973). The Competent Infant: Research and Commentary. New York: Basic Books.
Štorh, M. (2003) Čežnja jake žene za jakim muškarcem, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Thoma, H. & Kachele, H. (1987). Psychoanalytic Practice. 1 Principles. Berlin: Springer-Verlag.
Thorndike, E. L. (1931) Human Learning, NY: New York, Appletion-Century-Crofts
Tillich, P. ( 1952) The Courage to Be: Yale University Press,
Toplin, P. & M., 1996. Heinz Kohut: The Chicago Institute Lectures , The Analytic Press, Inc
Trevarthen, C. (1979). Communication and cooperation in early infancy: a description of primary intersubjectivity. In Before Speech: The Beginning of Interpersonal Communication, ed. M. M. Bullowa. Cambridge: Cambridge Univ. Press, pp. 321-349.
Trevarthen, C. (1993). Brain, science and the human spirit. In Brain, Culture and the Human Spirit, ed. J. B. Ashbrook et al. Lanham, MD: Univ. Press America, pp. 129-181.
Tronick, E. Z. & Cohn, J. (1989). Infant-mother face-to-face interaction: age and gender differences in coordination and the occurrence of miscoordination. Child Devel., 60: 85-92.
Tronick, E. Z. et al. (1978). The infant’s response to entrapment between contradictory messages in face-to-face interaction. J. Amer. Acad. Child Psychiat., 17: 1-13.
Vigotski, L.S. (1983). Mišljenje i govor, Nolit, Beograd
Vigotski, L.S. (1996). Problemi razvoja psihe. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd
Weil, A. (1970). The basic core. Psychoanal. Study Child 25:442-460
Wheelis, A. ( 1956 ) „Will and Psychoanalysis,“ J. Am. Psychoanal. Assoc. 4:285
White, R. W. (1963). Ego and reality in psychoanalytic theory: a proposal regarding independent ego energies, Psychol. Issues Monogr. 11. New York: Int. Univ. Press.
Wilkinson-Ryan, & Westen. (2000). Identity disturbance in borderline personality disorder. American Journal of Psychiatry, 157(4), 528-541.
Winnicott, D. W. (1965). The maturational processes and the facilitating environment. New York: International Universities Press.
Winnicott, D. W. (1960). Ego distortion in terms of true and false self The Maturational Processes and the Facilitating Environment. New York: Int. Univ. Press, 1965 pp. 140-152
Wisdom, J.O. (1970). Freud and Melanie Klein: Psychology, Ontology, and Weltanschauung. in Psychoanalysis and Philosophy, ed. C. Hanley and M. Lazerowitz (New York: International Universities Press, 350.
Wolf, E.S. (1980), On the developmental line of selfobject relations. In: Advances in Self Psychology, ed. A. Goldberg. New York: International Universities Press, pp. 117-130..
Wolf, E.S. (1988). Problems of Therapeutic Orientation. Progr. Self Psychol., 4:168-172
Yogman, M.W. (1999).Affective Development in Infancy, 95-124. Norwood, NJ: Ablex.
Yudofsky, Stuart C., (2005), Fatal flaws : navigating destructive relationships with people with disorders of personality and character, American Psychiatric Publishing, London)
Zwemer, Weare A.; Deffenbacher, Jerry L (1984), Irrational beliefs, anger, and anxiety, Journal of Counseling Psychology, Vol 31(3), Jul 1984, 391-393.